Dragana Čolić Biljanovski
Dragana Čolić Biljanovski | |
---|---|
Lični podaci | |
Mesto rođenja | Beograd, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija |
Obrazovanje | Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu |
Naučni rad | |
Institucija | Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu |
Dragana Čolić Biljanovski (Beograd, 1958) srpska je profesorka na Fakultetu dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Diplomirala je na Fakultetu dramskih umetnosti, na grupi Pozorišna i radio produkcija 1983. godine. Magistarsku tezu „Dela Jovana Sterije Popovića na scenama Srbije (1945 —1996)” odbranila je 1998, te stekla akademski naziv magistra nauka o dramskim umetnostima iz oblasti teatrologije, a doktorsku disertaciju „Branislav Đ. Nušić kao organizator pozorišne delatnosti” odbranila je 2000. godine, i stekla akademski naziv doktora nauka o dramskim umetnostima iz oblasti teatrologije.
Svoju karijeru započela je 1978. u Radio Beogradu, program „Inedks 202”, a nastavila u Jugoslovenskom dramskom pozorištu (1981-1982), Pozorištu Atelje 212, (1982-1984), BITEF-u (1979-1986) i Domu omladine Beograda (1982-1986). Od 1986. do 1990. bila je stručni saradnik u Muzeju pozorišne umetnosti Srbije, gde je od 1990. do 1998. godine, položivši stručni ispit iz oblasti muzeologije pri Narodnom muzeju u Beogradu stekla zvanje kustosa, u kontinuitetu bila stalno zaposlena.[1]
Bila je član redakcije časopisa Teatron od 1990. do 1998. Napisala je radio-igru za decu „Čarobna šuma Tibili Toma", koja se u režiji Nade Belogrlić emituje od 1997. godine u okviru Dramskog programa Radio Beograda. U okviru Dokumentarnog dramskog programa Radio Beograda koautor je sa Nadom Belogrlić emisije „Ja nisam ruža niti lala...". Ova emisija je učestvovala na Festivalu radio programa FEDOR 1994. godine. Objavila je i zbirku poezije „Pragovi slutnji" u Beogradu 1997. godine. Od decembra 1998. do 2003. imala je zvanje docenta, od 2003. imala je zvanje vanrednog profesora, a od 2008. u zvanju redovnog profesora predaje na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, predmete Pozorišna produkcija i Teatrologija. Takođe, od 2001, u navedenim naučnim zvanjima, predaje i na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju u Crnoj Gori.[2]
Učestvovala ja na više stručnih tribina u zemlji, regionu i inostranstvu.
Prevela je poeziju ruskog umetnika Vladimira Visockog kao i esej „Besmrtni život Vladimira Visockog", koji su objavljeni u časopisu „Drama" Udruženja pisaca Srbije 2007. godine i nalaze se u okviru velike svetske izložbe Muzeja Vladimira Visockog u Kozlostanju u Poljskoj. Bila je i član je međunarodnog žirija festivala Bijenale crnogorskog teatra, 2010. godine.
Priznanja[uredi | uredi izvor]
- „Zlatna značka" Kulturno−prosvetne zajednice Srbije, 2000. godine.
- Veliku povelju „Smotre Mermer i zvuci“ u Aranđelovcu, 2003. godine.
- Povelju Pozorišnog muzeja Vojvodine i Srpskog narodnog pozorišta, Novi Sad, 2007.
- Zahvalnicu grada Mladenovca za doprinos kulturi grada, 2006.
- Veliku plaketu sa likom Branislava Nušića povodom 25 godina festivala Nušićevi dani, Smederevo, 2008.
- „Zlatni beočug“ za trajni doprinos kulturi grada Beograda, 2012.
- Plaketu za izuzetan doprinos razvoju kulture, posebno višedecenijskom radu na razvoju kulture Smotre „Mermer i zvuci“, skupštine opštine Aranđelovac, 2017.
Dugogodišnji je selektor pozorišnog festivala „Nušićevi dani” u Smederevu i selektor dramskog programa u okviru manifestacije „Smotra umetnosti"; „Mermer i zvuci" u Aranđelovcu.[3]
Dela[uredi | uredi izvor]
Objavila je više radova i prevoda iz pozorišne istorije i teatrologije u stručnim časopisima i dnevnim listovima poput listova Pozorište, Teatron, Scena, Ludus, Književne novine, Kvadart, Politika, Večernje novosti, Zbornik matice srpske za scenske umetnosti, Zbornik FDU, itd.
Urednica je knjige: Stanislav Bajić „Od Eshila do naših dana“. Fakultet dramskih umetnosti, Institut za pozorište, film, radio i televiziju, Beograd, 2011/12, i Sećanja na prištinske "Rodoljupce". Zbornik posvećen Borislavu Grigoroviću. Narodno pozorište Beograd, 2003.
Kao član autorskog tima, pisala je više odrednica u Srpskoj enciklopediji Matice srpske.[4]
Publikacije[uredi | uredi izvor]
Dragana Čolić Biljanovski je u svom dosadašnjem radu objavila sledeće publikacije:
- „Narodno pozorište u Smederevu 1950—1956”, MPUS, Beograd i Dom kulture Smederevo, 1993;
- „Jovan Milićević”, MPUS, Beograd, 1993;
- „Pozorišni život na Golom otoku 1949—1954”, MPUS, Beograd i TV novosti, Revija 92, Beograd, 1994;
- „Miodrag Petrović Čkalja”, MPUS, Beograd, 1995;[5]
- „Zajednički stan Dragutina Dobričanina kod nas i u svetu”, MPUS, Beograd, 1996;
- Beogradsko dramsko pozorište 1947-1997. MPUS, Beograd, 1997;
- „Dela Branislav Nušića na beogradskim scenama”, MPUS, Beograd, 1998;
- „Dela Jovana Sterije Popovića na scenama Srbije 1945—1996”, Institut FDU, Beograd, 2000;
- „Nušić pozorišni stvaralac dvadesetog veka”, Biblioteka „Nušićevi dani", Dom kulture, Smederevo, 2000;
- „Smotra jugoslovenske umetnosti "Mermer i zvuci" 1968—2000”, Smotra "Mermer i zvuci", Aranđelovac, 2003.
Knjige[uredi | uredi izvor]
U svojoj karijeri je objavila sledeće knjige:
- „Sanjari srpskog nacionalnog teatra” (izdanje na srpskom i engleskom jeziku), Narodno pozorište, Beograd, 2005. (M12)
- „Zvezda u očima Talije”. (Monografija o Olgi Odanović, povodom „Nušićeve nagrade“), Biblioteka „Nušićevi laureati“, Centar za kulturu, Smederevo, 2011. (M42)
- „Poslednji aplauz Čkalji”. (Monografija o Miodragu Petroviću Čkalji). Biblioteka „Nušićevi dani“, Centar za kulturu, Smederevo, 2008. (M42)
- „Glumačka istina Ljube Tadića”, Pozorišni festival, Centar za kulturu, Mladenovac, 2006. (M42)
- „Izbor iz kritika i selektivna bibliografija o Stevi Žigonu”. Monografija, SDUS, Beograd, 2003.
- „Uloge, izbor iz kritika, selektivna bibliografija o Vlastimiru Đuzi Stojiljkoviću”, Monografija, SDUS, Beograd, 2003.
- „Uloge, izbor iz kritika, selektivna bibliografija o Radetu Markoviću”, monografija. SDUS, Beograd, 2001.
- „Dela Jovana Sterije Popovića na scenama Srbije 1945-1996”, Institut FDU, Beograd, 2000; (M42)[6]
- Nušić pozorišni stvaralac dvadesetog veka. Biblioteka "Nušićevi Dani", Dom kulture, Smederevo, 2000; (M42)
- „Dela Branislav Nušića na beogradskim scenama”, MPUS, Beograd, 1998; (M42)[7]
- „Beogradsko dramsko pozorište 1947—1997”, MPUS, Beograd, 1997; (M42)
- „Zajednički stan Dragutina Dobričanina kod nas i u svetu”, MPUS, Beograd, 1996;
- „Miodrag Petrović Čkalja”, MPUS, Beograd, 1995; (M42)
- „Pozorišni život na Golom otoku” 1949-1954. MPUS, Beograd i "TV novosti "Revija 92", Beograd, 1994; (M42)
- „Narodno pozorište u Smederevu 1950-1956”, MPUS, Beograd i Dom kulture Smederevo; 1993.
- „Jovan Milićević”, MPUS, Beograd, 1993;
Naučni radovi[uredi | uredi izvor]
Objavila je sledeće naučne radove:
- Dela Marina Držića na scenama srpskih pozorišta do 2008. godine. Marin Držić-svjetionik dubrovačke renesanse, (Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa, Pariz-Zagreb, 2008), Biblioteka „Četvrti zid“, DISPUT d.o.o. za izdavačku djelatnost, 2009, Zagreb, str. 261-290. (M14)
- King Marko: From an Epic and a Dramatic Text to a Stage Production, Theatre and Memory, edited by Jelena Luzina, 2008, FDA, Skopje, Macedonia. (M14)
- The Transformation of the Intercultural Theatre System-Institutional, Alternative, Private, Intercultural Theatre, Faculty of Dramatic Arts, Skopje, Macedonia, 2005. (M14)
- Sanjari teatarskog balkanskog prostora dvadesetg veka (Nušić, Grol, Čekić).The Dreamers of the Balkan Theatre in the 20 th Century. Zbornik Međunarodne konferencije "Skomrahi", Skoplje, Republika Makedonija, 2003. (Balkan Theatre Sphere-Conference Proceedings,Faculty of Dramatic Arts, Skopje, 2003.). (M14)[8]
- Branislav Nušić i projekat kulturnog razvoja zemlje posle Prvog svetskog rata, Zbornik Matice srpske za scenske umetnosti i muziku, br.50, Novi Sad, 2014.
- Pismo Agi, Scena, 2014.
- Prvi koraci modernizacije pozorišta,. Teatron, MPUS, Beograd, 2012.
- Stanislav Bajić: „Od Eshila do naših dana”, Drama, Udruženje dramskih pisaca Srbije, Beograd, 2012.
- Crtice o Branislavu Nušiću. Drama, Udruženje dramskih pisaca Srbije, Beograd, 2011.
- Srpsko narodno pozorište za vreme uprave Branislava Nušića 1904-1905, Zbornik Matice srpske za scenske umetnosti i muziku, Novi Sad, 2011.
- Jelica Stevanović: Nušić i kritika, Zbornik Matice srpske za scenske umetnosti i muziku, Novi Sad, 2011.
- Menadžment, produkcija i identitet nacionalnog pozorišta, Zbornik radova Fakulteta dramskih umetnosti, Beograd, 2011.
- “Vasilij Pantelejmonovič Dalmatov, dramski umetnik”,Međunarodni simpozijum”Slovenski umetnici između Istoka i Zapada”, Zbornik Institut FDU, br 12, Beograd , 2009.
- Saradnja u oblasti pozorišne umetnosti početkom XX veka. Zbornik Matice srpske za scenske umetnosti i muziku, br. 39, 2008, Novi Sad, str. 61-70. (M51)
- Glumcima s ljubavlju i poštovanjem. (Predgovor, knjiga: Nikola Majstorović Ž.: Smehotvorci: velikani, glume, majstori smeha u anegdotama. Belpak: Altra Sofija, Herceg Novi: Altra Todorović),Beograd, 2008, str.6-8.
- Slovenski umetnici između Istoka i Zapada. Zbornik fakulteta dramskih umetnosti, br. 13/14, Beograd, 2008, str.115-122. (M52)
- Milan Grol: Pozorišne kritike i eseji. (Prikaz knjige). Drama: časopis za pozorišnu umetnost, dramu, kulturu,nauku,(Udruženje dramskih pisaca Srbije), br.24, 2008, Beograd, str.41-44.
- Besmrtni život Vladimira Visockog (1938-1980) Drama : časopis za pozorišnu umetnost, dramu, kulturu, nauku ISSN: 1451-3609.- Br. 25 (2008), str. 19-22 (M53)[8]
- Smisao misije savremenog teatra. Drama: časopis za pozorišnu umetnost, dramu, kulturu, nauku,(Udruženje dramskih pisaca Srbije), br.23, 2008, Beograd, str.26-28. (M53)
- Kraljević Marko- od epa i dramskog teksta do pozorišne predstave. Zbornik Matice srpske za scenske umetnosti i muziku,br 36, 2007, Novi Sad, str. 135-151. (M51)
- Knjiga u kojoj se prepoznaju mesto, vreme i ljudi. /Prikaz knjige: dr Zoran T. Jovanović, Narodno pozorište „Kralj Aleksandar 1 u Skoplju“(1913-1914), 1 i 2 tom/. Mons Aurus: časopis za književnost, umetnost i društvena pitanja, god. 5, br.15,2007, str-70-74.
- Sanjari balkanskog pozorišnog prostora (Nušić, Grol, Čekić), Zbornik radova 6/7, FDU Institut, Beograd, 2003.
- Branislav Nušić-svestrana pozorišna ličnost. Zbornik FDU, br. 5, Beograd, 2002. (Deo iz obimnije studije). (M52)
- Prikaz Zbornika FDU br.3. Zbornik Matice srpske za scenske umetnosti i književnost, Novi Sad, 2002. (O autorima i prikaz njihovih radova u Zborniku) (M52)
- Povodom pedest godina Saveza dramskih umetnika Srbije. Zbornik FDU, br.4, Beograd, 2001. (O pozorišnom zakonodavstvu, pravilima glumačkim, memorandumima, ustavima društava itd, u Srbiji na osnovu evropskih iskustava u 19. i 20. veku). (M52)
- Proslava stododišnjice prve profesionalne predstave u Beogradu sezone 1941-42. Teatron, br. 197, MPUS, Beograd, 1999. (M51)
- Pregled repertoara pozorišta i festivala u Srbiji u sezoni 1997-98. Teatron br. 105, Beograd, 1998. (M51)
- Bojan Stuica kao organizaror pozorišta. Pozorište, br. 1-2, Tuzla 1985. (Povodom 15. godina od smrti Boajana Stupice.)
- Priprema za pozorišnu praksu. Scena, br. 8, Novi Sad. (Prikaz knjige "Planiranje u funkciji pozorišne organizacije autora mr Danke Mandžuke.)
- Bibliografija narodnog pozorišta Niš 1944-1987. Teatrin, br.59/60/61/62, MPUS, Beograd,1987.
- Bojan Stupica. Savremena jugoslovanska režija "Sterijino pozorje", Novi Sada, 1987. (Zbornik saopštenja na Tribini "Sterijinog pozorja".)
- Bibliografija Pozorišnih susreta Srbije "Joakim Vujić" 1965-1989. Teatron, MPUS, br.63/64/65, Beograd, 1989.
- Repertoar pozorišta u Srbiji i bibliografija kritika. dr Petar Volk:"Pozorišni život u Srbiji 1835-1944" i "Pozorišni život u Srbiji 1944-1986". Institut FDU i MPUS, Beograd, 1990 i 1992.
- Uloge na filmu,TV i bibliografija o Raheli Ferari. Teatron, MPUS, Beograd, 1990.
- Građa i bibliografija o Miodragu Tabačkom.Katalog izložbe, Muzej primenjene umetnosti, Beograd, 27. septembar 1990.
- .Bibliografija o Branku Pleši. Teatron, MPUS, Beograd, 1992.
- Gradsko Narodno pozorište Rankovićevo (Kraljevo) 1950-1956. Teatron, br.78/79/80, MPUS, Beograd,1993. (Istorijat rada ukinutog pozorišta).
- Beogradska rejonska pozorišta 1945-1946. Teatron, br.78/79/80, MPUS, Beograd, 1993. (Istorijat rada ukinutog pozorišta)
- Gradsko pozorište u Jagodini 1944-1945..Teatron, br. 78/79/80, MPUS, Beograd, 1993.(Istorijat rada ukinutog pozorišta)
- Gradsko Narodno pozorište Kosovska Mitrovica 1953-1956.Teatron, br.78/79/80, MPUS, Beograd, 1993.(Istorijat rada ukinutog pozorišta)
- Aleksandar Čerepov i "Rusko pozorište za narod". (Koautorstvo sa Olgom Marković), Teatron, br.81/82/83. MPUS, Beograd, 1993. (O delatnosti ruskog emigranta u kulturnom životu Srbije).
- Predgled putujućih pozorišta u Srbiji od 1837-1944. Putujuće pozorišne družine u Srba do 1944. MPUS i Pozorišni muzej Vojvodine, Beograd-Novi Sad, 1993.
- Beleške iz dnevnika Zorana Radmilovića "Dušu treba oplemeniti" i Sedam pesama Zorana Radmilovića. Iz rukopisne zaostavštine umetnika priređeno za "Dane Zorana Radmilovića" u Zaječaru. Razvitak, br.3-4. Zaječar, 1993.
- Uloge u pozorištu, na filmu, TV i bibliografija o Danilu Bati Stojkoviću. Monografija.MPUS, Beograd i Agencija"Valjevac", Valjevo, 1994.
- Pozorišni život na sceni Doma omladine Beograda 1964-1994. Teatron, br.88, MPUS, Beograd, 1994. (Iz Monografije trideset godina DOB-a)
- Dragutin Guta Dobričanin i dramsko stvaralaštvo za decu. Teatron, br.93, MPUS, Beograd, 1995.
- Radmila Savićević i Kruševačko pozorište.Monografija o Kruševačkom pozorištu, Kruševac, 1996.
- Iz Dnevnika Borjane Prodanović. Teatron, br.95, MPUS, Beograd, 1996.
- Suznih očiju, puna srca. Povodom publikacije "Pozorišni život na Golom otoku 1949-54", Teatron, br.90, MPUS, Beograd, 1995.
- Pregled repertoara pozorišta i festivala u Srbiji u sezoni 1995-96. Teatron, br.96, MPUS, Beograd, 1996.
- Važno je biti shvaćen. Kvadart, Beograd, decembar 1996.(Intervju sa scenografom Miodragom Tabačkim.).
- Skica za portret Živojina Žike Milenkovića.Teatron br.99, MPUS, Beograd, 1997.
- .Pregled repertoara pozorišta i festivala u Srbiji u sezoni 1996-97.Teatron br.101, MPUS, Beograd,1997.
- Jovan Milićević na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu. Zbornik radova"125 godina Narodnog pozorišta u Beogradu". SANU, Beograd, 1997.[4]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Doktorska disertacija Dragane Čolić Biljanovski”. www.stvarnost.rs (na jeziku: srpski). 2019-12-01. Pristupljeno 2023-06-06.
- ^ Beogradu, IT Centar Narodnog pozorišta u. „Knjige”. Narodno pozorište u Beogradu (na jeziku: srpskohrvatski). Pristupljeno 2023-06-06.
- ^ BIZLife (2012-04-19). „Počinju Nušićevi dani”. BIZlife (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-08-14.
- ^ a b Maribor, IZUM-Institut informacijskih znanosti. „Rezultati pretraživanja au=Čolić-Biljanovski, Dragana :: COBISS+”. plus.cobiss.net (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-06-06.
- ^ „Dragana Čolić-Biljanovski - autor”. Knjizara.com (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-06-06.
- ^ „Makart | Knjige - Dragana Čolić Biljanovski | Internet knjižara | Drugačiji od drugih”. www.makart.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-06-06.
- ^ Čolić Biljanovski, Dragana. „Dela Branislava Nušića na beogradskim scenama” (PDF). Muzej pozorišne umetnosti Srbije.
- ^ a b Čolić Biljanovski, Dragana. „Besmrtni život Vladimira Visockog (1938–1980)” (PDF). Drama.