Pređi na sadržaj

Zgrada OŠ „IV Kraljevački bataljon” Kraljevo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zgrada osnovne škole „IV Kraljevački bataljon"
Zgrada osnovne škole „IV Kraljevački bataljon“
Opšte informacije
MestoKraljevo
OpštinaKraljevo
Država Srbija
Vrsta spomenikaSpomenik kulture od velikog značaja
Vreme nastanka1873. godina.
Tip kulturnog dobraKulturno dobro od velikog značaja
VlasnikRepublika Srbija
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo
www.nmkv.rs

Zgrada osnovne škole „IV Kraljevački bataljon" se nalazi u Kraljevu na trgu Svetog Save br. 2. Ova zgrada se danas nalazi pod zaštitom države i ima status kulturnog dobra od velikog značaja. Danas je u ovoj zgradi smešten Narodni muzej Kraljevo.[1]

Izgradnja objekta[uredi | uredi izvor]

Nastojanja da se u Karanovcu (Kraljevu) započela su znatno pre podizanja odgovarajuće zgrade. U molbama iz jula 1856. godine Opština karanovačka i episkop Joanikije tražili su da se u Karanovcu otvori polugimnazija. Iako je Popečiteljstvo prosvete to prihvatilo, Savet nije odobrio osnivanje srednje škole. Ipak, Opština karanovačka nije odustajala od svoje namere, tako da je ponovo uputila identičnu molbu 1859. godine, u čemu je ponovo imala podršku episkopa Joanikija. U molbi je predviđeno da se u narednom periodu izgradi i odgovarajuća zgrada za ovu ustanovu. Ipak, Savet ponovo nije odobrio molbu, uprkos tome što se popečitelj prosvete ponovo složio sa njom. Savet je smatrao da nema razloga za otvaranjem srednje škole u Karanovcu nakon povratka sedišta okružne vlasti u Čačak 1859. godine.[2]

Uprkos odbijanju, Karanovčani nisu odustajali i uputili su novu molbu 1864. godine. Ovog puta nisu tražili otvaranje srednje škole, već dozvolu da podignu novu školsku zgradu o svom trošku jer je postojeća zgrada bila u vrlo lošem stanju. Iako je ministar prosvete dao odobrenje, okružne vlasti u Čačku su odložile izgradnju nove zgrade tražeći objašnjenje zašto je nova školska zgrada bila potrebna Karanovcu kada u njemu postoje samo 4 razreda osnovne škole. U novoj molbi iz 1869. godine Karanovčani su tražili da nova školska zgrada ima 8 učionica, čitaonicu, sobu za đake sa sela i 4 kvartira za učitelje. Nakon što su urađeni projekti u Ministarstvu građevina 1870. godine više nije bilo razloga za odlaganjem izgradnje nove školske zgrade.[2][3]

Istorijat zgrade[uredi | uredi izvor]

Školska zgrada je završena 1873. godine i posle zgrade Velike škole u Beogradu bila je najveće školsko zdanje u Srbiji tog vremena. Podignuta je u samom centru grada, pored Saborne crkve i Gospodar-Vasinog konaka. U zgradu se prvo uselila osnovna škola, ali Karanovčani nisu odustajali od osnivanja srednje škole, pa su 1874. godine uputili molbu Ministarstvu prosvete o osnivanju polugimnazije. Pored toga, najverovatnije 1873. godine, osnovana je i privatna gimnazija, bez odobrenja Ministarstva prosvete. Privatna Gimnazija je bila smeštena na spratu zgrade u periodu od 1874. do 1875. godine. Kako bi molba o osnivanju srednje škole bila prihvaćena, Karanovac je nudio da se cela zgrada škole ustupi državi i da Opština karanovačka pribavi sve neophodno za rad buduće srednje škole.[4][3][5]

Pokušaji stanovnika Kraljeva (Karanovac je u aprilu 1882. godine promenio ime u Kraljevo) da njihov grad dobije srednju školu uspešno su okončani 29. juna 1882. godine, kada je kralj Milan Obrenović doneo Rešenje kojim se u Kraljevu osniva Ratarska škola. Ova škola je bila smeštena u školskom zdanju u centru grada od 1882. do 1927. godine, kada je na Ratarskom imanju za nju bila izgrađena nova i veća zgrada. Umesto Ratarske škole u ovu zgradu je odlukom Suda opštine Kraljevske 1928. godine bila useljena Gimnazija. Iste godine je zgrada dobila električno osvetljenje. Gimnazija je na ovoj lokaciji ostala do 1951. godine. Tada je u školsko zdanje ponovo bila useljena osnovna škola, koja je 1955. godine dobila ime „IV Kraljevački bataljon”. Ova osnovna škola je na ovoj adresi ostala sve do 1976. godine, kada je preseljena u novoizgrađenu zgradu, u kojoj se nalazi i danas. Time je staro školsko zdanje ostalo prazno.[6]

Ovo zdanje je ima važnu ulogu i u kulturnom životu Kraljeva. U molbi iz 1869. godine je bilo predviđeno da se deo prostora iskoristi za gradsku čitaonicu, osnovanu najverovatnije godinu dana ranije. Međutim, pošto je Čitaonica u periodu Srpsko-turskih ratova (1876-1878) privremeno prekinula svoj rad, nije moguće sa sigurnošću utvrditi da li je Čitaonica bila useljena u zgradu odmah nakon njenog završetka 1873. godine. Ipak, pouzdano se zna da je posle obnove rada 1. januara 1881. Čitaonica nastavila rad u ovom zdanju. Posle Prvog svetskog rata rad Čitaonice nije obnavljan, već se ona nalazila u sastavu Gimnazije.[6][7]

Izgled objekta[uredi | uredi izvor]

Kada je reč o stilu gradnje, izgrađena je u neoklasicističkom stilu. Fasada je podeljena na tri rizalita - centralni i dva bočna. Svaki od njih je oivičen pilastrima, koji se završavaju kapitelima. Glavni rizalit je krunisan trougaonim timpanonom. Originalni projekat imao je bočno krilo prema ulici Olge Jovičić, koje je u jednom trenutku srušeno. Neoklasicistički stil je vidljiv u simetričnom rešavanju glavne fasade, naglašavanju srednjeg rizalita timpanonom, naznačavanju bočnih rizalita, ritmičnom rasporedu lučno završenih prozora u prizemlju i na spratu bočnih rizalita, a ostalih otvora arhitravno, profilisanim horizontalnim vencima presečenim pilastrima. Hodnik zgrade je okrenut ka ulici, dok su učionice okrenute prema dvorištu, što organizaciju unutrašnjeg prostora čini netipičnom. Stepenište je smešteno u središnjem delu.[1][8]

Radovi na rekonstrukciji i pretvaranje zgrade u Muzej[uredi | uredi izvor]

Skupština opštine Kraljevo je 1980. godine donela odluku o rekonstrukciji zgrade Osnovne škole „IV Kraljevački bataljon" i njenom ustupanju na korišćenje Narodnom muzeju Kraljevo i Istorijskom arhivu Kraljevo. Muzeju je trebalo da pripadne deo prostora u prizemlju. Međutim, Muzej je uputio prigovor na ovakvu odluku, pa je naredne godine Muzeju dodeljeno prizemlje i trećina tavanskog prostora, a Arhivu sprat i ostatak tavanskog prostora. Nakon što je Istorijskom arhivu Kraljevo dodeljena druga zgrada 1982. godine započete su pripreme za preuređenje cele zgrade OŠ „IV Kraljevački bataljon" za potrebe Muzeja. Priprema projekta je bila poverena arhitekti Milanu Pališaškom. Odluka o ustupanju cele zgrade Muzeju doneta je 1985. godine. Nakon prve faze rekonstrukcije i adaptacije zgrade, koja je bila u vrlo lošem stanju, novi muzejski prostor je otvoren 21. marta 1995. godine. Tom prilikom je održana retrospektivna izložba Miodraga B. Protića, koji je bio kraljevački đak i koji je upravo u ovoj zgradi 1939. i 1940. godine priredio prve izložbe. Druga faza rekonstrukcije zgrade okončana je 2005. godine.[9]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b http://spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs pristupljeno 15.5.2014. godine.
  2. ^ a b Drašković, Dragan; Mihailović, Milorad (1994). „Novi život stare škole”. Povelja. 3—4: 104—105. 
  3. ^ a b Narodni muzej Kraljevo, Centralna stručna arhiva 151/3, Muzejska zgrada
  4. ^ Drašković, Dragan; Mihailović, Milorad (1994). „Novi život stare škole”. Povelja. 3—4: 106—107. 
  5. ^ Narodni muzej Kraljevo. Kraljevo: Narodni muzej Kraljevo. 2014. str. 27. ISBN 978-86-85179-47-1. 
  6. ^ a b Drašković, Dragan; Mihailović, Milorad (1994). „Novi život stare škole”. Povelja. 3—4: 107—108. 
  7. ^ „Čitalište u Karanovcu”. NB "Stefan Prvovenčani" Kraljevo (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-10. 
  8. ^ Grujović Brković, Katarina; Aleksić Čevrljaković, Marija (2016). Pogled kroz nasleđe: 1965-2015. Kraljevo: Zavod za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu. str. 40. ISBN 978-86-84867-05-8. 
  9. ^ Narodni muzej Kraljevo. Kraljevo: Narodni muzej Kraljevo. 2014. str. 25—29. ISBN 978-86-85179-47-1. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]