Kladogeneza

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kladogeneza (grč. κλαδος, klados — grana, grč. Γένεσις, genesis — postanak) je oblik/način evolucionog grananja, pri kome grane nastaju adaptivnom radijacijom i svaka čini novu kladu. Ovakav vid granjanja se najčešće dešava kada se populacije nađu u novim, obično udaljenim staništima, ili kada se uprazne ekološke niše u ekosistemima. Danas postoji nekoliko matematičkih modela koji detaljnije objašnjavaju različite procese kaldogeneze[1].

Termin kladogeneza je u nauku uveo Renš 1947. godine. Ponekad se termin koristi kao sinonim za postanak vrsta (specijaciju u užem smislu reči), što nije pravilna upotreba termina - kladogeneza obuhvata svako povećanje različitosti među populacijama u toku evolucione istorije. Kladogenezi se suprotnom pojavom može smatrati anageneza.

Primer kladogeneze[uredi | uredi izvor]

Havajski arhipelag

Često pominjan primer kladogeneze je nastanak savremene flore i faune havajskog arhipelaga, koji su organizmi naselili postepeno, putujući putem okeanskih struja ili vetrom. Kolonizacija je tekla naporedo sa nastankom ovih ostrva. Naseljavanjem praznih staništa (budućih ekosistema), većina kolonizatorskih populacija je evoluciono divergirala od inicijalnih (predačkih) populacija — što je događaj kladogeneze. Veliki procenat havajske flore i faune, poput rodova havajskih nana[2], je stoga endemičan — sa arealom koji obuhvata samo jedno ili nekoliko havajskih ostrva.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ David M. Raup (1985) Mathematical Models of Cladogenesis. Paleobiology, Vol. 11, No. 1, pp. 42-52
  2. ^ Lindqvist, Charlotte; Motley, Timothy J.; Jeffrey, John J.; Albert, Victor A. (2003). „Cladogenesis and reticulation in the Hawaiian endemic mints (Lamiaceae)”. Cladistics. 19 (6): 480—495. PMID 34905854. S2CID 85643978. doi:10.1111/j.1096-0031.2003.tb00384.x. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]