Kufalovo
| Kufalovo Κουφάλια | |
|---|---|
 Kufalovo | |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Grčka |
| Periferija | Središnja Makedonija |
| Okrug | Solun |
| Opština | Ilidžijevo |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — 2011. | 8.139 |
| — gustina | 120,58 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 40° 46′ 45″ S; 22° 34′ 36″ I / 40.779167° S; 22.576667° I |
| Vremenska zona | UTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST) |
| Aps. visina | 35 m |
| Površina | 67,5 km2 |
  Kufalovo Kufalovo na karti Grčke | |
Kufalovo (grč. Κουφάλια, Kufalija) grad je u Grčkoj u opštini Ilidžijevo, periferija Središnja Makedonija. Prema popisu iz 2011. bilo je 8.139 stanovnika.[1]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Kufalovo se nalazi oko 30 kilometara severozapadno od Soluna i 8 kilometara od Ilidžijeva, nedaleko od desne obale Vardara na nadmorskoj visini od 35 metara. Tradicionalno se sastoji od tri mahale, Gornje, Srednje i Donje Kufalovo.[2]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Prema podacima Spiridona Gopčevića, 1890. godine Gornje Kufalovo ima 200 kuća, gde živi 1.300 Srba i 150 Turaka, i Donje Kufalovo sa 150 kuća, gde živi 1.000 Srba.[3] Vasil Kančov 1900. godine beleži da u Gornjem i Srednjem Kufalovu ima 135 Slovena hrišćana, a u Donjem 480 Slovena hrišćana, 25 Turaka i 6 Roma.[4] Prema sekretaru Bugarske egzarhije, Dimitru Miševu, 1905. godine Donje Kufalovo ima 336, Srednje 656 a Gornje Kufalovo 1.440 Slovena egzarhista. U Donjem i Srednjem je radila egzarhijska škola,[5] a u Gornjem grčka škola.[6] Godine 1913. Kufalovo nije popisano, a 1920. ima 1.959 žitelja slovenskog porekla. Smanjenje broja stanovnika je posledica toga što se dosta slovenske populacije nakon Balkanskih ratova, zbog nepodnošljivih uslova stvorenih od strane grčkih vlasti, pod moranjem ieslilo u Bugarsku. Tako je u periodu između 1923. i 1925. Kufalovo napustilo 1.439 Slovena, koji su se uglavnom naselili na Crnomorskom primorju (Ravda,[7] Daugliji, Anhialo...[8]), a na njihovo mesto su doseljeni Grci karioti iz bugarskog grada Kavakli. U Kufalovu je ukupno naseljeno 3.185 kolonista, od kojih je 2.935 u Gornjem i Srednjem Kufalovu i 235 u Donjem Kufalovu. Naselje je 1928. godine imalo 3.797 žitelja, od kojih 3.423 u Gornjem i Srednjem, a 374 u Donjem Kufalovu. Zbog plodnog zemljišta, kao i dobrih saobraćajnih veza sa Solunom i drugim mestima, Kufalovo se brzo razvija i beleži porast broja stanovnika.[2]
Popisi[uredi | uredi izvor]
| Godina | 1940 | 1951 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Stanovništvo | 5.377 | 5.981 | 6.479 | 6.721 | 7.269 | 7.558 | 8.102 | 8.139 |
Privreda[uredi | uredi izvor]
Stanovništvo se bavi proizvodnjom voća, pamuka, žitarica, lubenica i drugih poljoprivrednih proizvoda. U gradu postoji veliki broj trgovinskih i zanatskih radnji.[2]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Απογραφή Πληθυσμού - Κατοικιών 2011. ΜΟΝΙΜΟΣ Πληθυσμός Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. april 2016) statistics.gr (jezik: grčki)
- ^ a b v Hristov Simovski 1998, str. 329.
- ^ Gopčević 1890, str. 57.
- ^ Kъnčov, Vasil. „Makedoniя. Etnografiя i statistika“. Sofiя, 1900, pp. 141.
- ^ Brancoff, D.M. „La Macédoine et sa Population Chrétienne“. Paris, 1905, pp. 218-219.
- ^ Babev, Ivan, „Makedonska golgota – Spomeni i izpovedi ot Enidževardarsko“, TANGRA TanNakRa IK, Sofiя 2009 g., pp. 149
- ^ Popova, T. V. Ob odnom maloizvestnom tipe glagolьnogo slovoizmeneniя v bolgarskih dialektah. Preselnici ot s. Kufalovo, Solunsko, v s. Ravda, Pomoriйsko. – V: Obщeslavяnskiй lingvističeskiй atlas. Materialы i issledovaniя, 1976, M., 1978, pp. 153-185.
- ^ Raйčevski, Stoяn. Iztočna Trakiя. Istoriя, etnosi, preseleniя XV-HH vek, Sofiя 2002, pp. 259, 271.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Gopčević, Spiridon (1890). Stara Srbija i Makedonija. Beograd.
- Simovski Hristov, Todor (1998). Naselenite mesta vo Egejska Makedonija. Skopje.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Δήμος Χαλκηδόνος (jezik: grčki)
