Luj Aragon
Luj Aragon | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Luj Aragon |
Datum rođenja | 3. oktobar 1897. |
Mesto rođenja | Pariz, Francuska |
Datum smrti | 24. decembar 1982.85 god.) ( |
Mesto smrti | Pariz, Francuska |
Obrazovanje | Lycée Carnot |
Luj Aragon (franc. Louis Aragon; Pariz, 3. oktobar 1897 — Pariz, 24. decembar 1982) je bio francuski istoričar, pisac i pesnik, član akademije nauka.[1][2]
Aragon se rodio i umro u Parizu.
Bio je pristalica dadaizma od 1919. do 1924, postao osnivač pokreta nadrealizma 1924. zajedno sa Andre Bretonom i Filipe Supoom.[3] Aragon se pridružio Komunističkoj partiji Francuske zajedno sa još nekoliko nadrealista. Ostao je njen član do kraja života, pritom napisavši nekoliko političkih poema uključujući i jednu posvećenu Maurisu Torezu, ali bio je jako veliki kritičar Sovjetskog Saveza, naročito tokom pedesetih godina dvadesetog veka.
Sa Anre Bretonom je osnovao nadrealistički časopis Književnost 1919. godine.[2]
1939. se oženio Elzom Triolet (rođena 1896), snahom ruskog pesnika Vladimira Majakovskog.
Tokom nemačke okupacije u Francuskoj tokom Drugog svetskog rata pisao je za tajni list Les Éditions de Minuit.
Važnija Aragonova poema je „Crveni poster“, u kojoj je počastio strance koji su poginuli oslobađajući Francusku. To je učinio odgovarajući nacističkoj propagandnoj kampanji zvanoj Crveni poster, koja je trebalo da ubedi francuski narod i javnost da je pokret otpora fašizmu u Francuskoj bio sastavljen od stranaca, uglavnom Jevreja, koji su služili interesima Britanije i Sovetskog Saveza.
Nakon smrti svoje žene 16. juna, 1970, Aragon je otkrio svoju biseksualnost i pojavljivao se na gej paradama ponosa u ružičastim kolima.[4]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Louis Aragon | French author”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-01.
- ^ a b Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 63. ISBN 86-331-2075-5.
- ^ Arana, R. Victoria (2008). The Facts on File Companion to World Poetry: 1900 to the Present (na jeziku: engleski). Infobase Publishing. ISBN 978-1-4381-0837-7.
- ^ Ivry 1996, str. 134.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Ivry, Benjamin (1996). Francis Poulenc, 20th-Century Composers series. Phaidon Press Limited. str. 134. ISBN 978-0-7148-3503-7.