Mark Ber

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mark Ber
Lični podaci
Datum rođenja(1963-10-19)19. oktobar 1963.
Mesto rođenjaTanganjika,
Datum smrti27. novembar 2015.(2015-11-27) (52 god.)
Mesto smrtiJohanezburg, Južnoafrička Republika
NacionalnostJužnoafrikanac
ObrazovanjeUniverzitet Notr Dam
UniverzitetKoledž Rouds, Vitvatersrand Univerzitet
Zanimanjeknjiževnik, naučnik, profesor

Mark Ber (Tanganjika, 19. oktobar 1963Johanezburg, 27. novembar 2015) bio je južnoafrički književnik rodom iz Tanzanije. Bio je profesor engleske književnosti i kreativnog pisanja na koledžu Rouds, Memfis, Tenesi, a takođe je predavao i na Vitvatersrand Univerzitetu, Johanezburg, Južnoafrička Republika.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Mladost[uredi | uredi izvor]

Rođen je 19. oktobra 1963. godine u porodici farmera u Aruši, Tanzanija (tada Tanganjika). Nakon nacionalizacije imanja u vlasništvu belaca tokom implementacije politike afričkog socijalizma 1964, za vreme vladavine predsednika Džulijusa Njererea, porodica je, pošto je ostala bez imanja, emigrirala u Južnoafričku Republiku, gde su se deklarisali kao Afrikanersi, a njihova deca su išle u konzervativne škole holandske reformske crkve i pohađale nastavu na afrikansu.[1]

Markov otac je postao rendžer parkova u Kvazulu-Natalu, gde je Mark proveo svoju ranu mladost. Između svoje desete i dvanaeste godine, on je bio deo škole dečjeg hora Drakensberg, privatne muzičke akademije u planinama Drakensberg u Kvazulu-Natalu. Nakon što je upisao Port Natal, afrikansku srednju školu u Durbanu, Mark je, kao i većina ostalih južnoafričkih momaka njegovih godina, bio regrutovan u Južnoafričke odbrambene snage i služio je u Angolskom ratu, gde je postao mlađi oficir mornaričkog korpusa.

Akademske studije i politički razvoj[uredi | uredi izvor]

Nakon što je napustio Južnoafričke odbrambene snage, Ber je pohađao Univerzitet u Stelenbošu, u pokrajini Zapadni Kejp i tokom tog perioda (1985—1989) počeo je da objavljuje svoje radove; nekoliko njegovih pesama se pojavilo u univerzitetskim godišnjim magazinima. Dok je bio student, Ber je postao agent Ministarstva aparthejda Južnoafričke Republike i imao je zadatak da posmatra aktivnosti studenata na univerzitetskim kampusima kako bi sprečio političke pobune.[2] Nakon što je stekao diplome iz oblasti engleskog i politike, Ber je svoje studije nastavio u potonjoj oblasti. Nakon godinu dana u IDASA-i (engl. Institute for a Democratic Alternative for South Africa), Ber je postao naučni saradnik i predavač na Institutu za istraživanje međunarodnog mira u Oslu, Norveška, i počeo da putuje Evropom, Južnom Afrikom i Sjedinjenim Državama. Potom se upisao na Univerzitet Notr Dam u Sjedinjenim Državama, gde je završio mastere iz oblasti međunarodnog mira 1993, fikcije 1998. i engleske književnosti 2000. godine.

Teme i uticaji[uredi | uredi izvor]

Izgradnja identiteta kroz uticaj jezika, nacionalizma, pola i militarizacije su glavne teme Berovih dela,[3][4][5] po čemu je sličan drugim južnoafričkim književnicima svoje generacije, među kojima su Dejmon Galgut i Marlen van Niekerk. Biografski doživljaj i Berova identifikacija homoseksualnom/kvir osobom u velikoj meri su uticali na sadržaj i prirodu njegovog rada.[6] Ključni teoretski uticaji u Berovom radu potiču od pojedinih tekstova Antonija Gramšija, Džudit Batler i Ričarda Rortija. On je, sa druge strane, takođe uticao na druge književnike, a o njegovom uticaju na rani rad Alis Voker ova književnica pisala je u svom delu Ljubičasta boja. Tragovi njegovog uticaja mogu se pronaći i u delima južnoafričkih pesnika Brejtena Brejtenbaha i Antji Krog.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Vliesa, Andrew van der. "An Interview with Mark Behr", Safundi: The Journal of South African and American Studies, Volume 12, Issue 1, 2011, pages 1-26, 13 January 2011. Pristupljeno 7 September 2014.
  2. ^ „That lingering odour”. nicborain. 19. 2. 2013. Pristupljeno 1. 3. 2013. 
  3. ^ Stobie, Cheryl. "Fissures in Apartheid's 'Eden': Representations of Sexuality in The Smell of Apples by Mark Behr", Research in African Literatures, Vol. 39, No. 1, Spring, 2008. Pristupljeno 6 September 2014.
  4. ^ Barnard, Rita. "The Smell of Apples, Moby-Dick, and Apartheid Ideology", Modern Fiction Studies, Volume 46, Number 1, Spring (2000). str. 207-226. Pristupljeno 6 September 2014.
  5. ^ Reef, Anne (2010). „Try These: Tackling Representations of Rugby in Recent South African Novels”. English Academy Review. 27 (2): 71—80. S2CID 162222104. doi:10.1080/10131752.2010.514987. 
  6. ^ Zabus, Chantal "Out in Africa: Same-Sex Desire in Sub-Saharan Literatures and Cultures", James Currey, 2013. Pristupljeno 7 September 2014.
  7. ^ Lesher, Linda Parent (2000). The Best Novels of the Nineties: A Readers Guide. McFarland. str. 161. ISBN 9780786407422. Pristupljeno 14. 9. 2011. 
  8. ^ Simon, Catherine. "L'Odeur des pommes, de Mark Behr et Le Corps rebelle d'Abigail Tansi, de Chris Abani : jeunesses africaines à corps perdus", Le Monde, Paris, 1 April 2010. Pristupljeno 7 September 2014.
  9. ^ Evans, David. "Kings of the Water, By Mark Behr" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. jun 2018) The Independent, London, 12 September 2010. Pristupljeno 7 September 2014.
  10. ^ Hope, Christopher. "Kings of the Water by Mark Behr", The Guardian, London, 23 January 2010. Pristupljeno 7 September 2014.
  11. ^ Stolzmann, Uwe. "Ein Knoten in der Seele", Neue Zürcher Zeitung, Zürich, 17 October 2012. Pristupljeno 7 September 2014.
  12. ^ Crocker, Jennifer. "Paradys found", Times Live, Johannesburg, 27 February 2010. Pristupljeno 7 September 2014.
  13. ^ Simon, Catherine. "Retour au veld natal. Les Rois du Paradis, de Mark Behr", Le Monde, Paris, 08 March 2013. Pristupljeno 7 September 2014.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]