Mišja groznica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom ili mišja groznica je infektivna bolest koja nastaje usled infekcije hantavirusom.[1]

Epidemiologija[uredi | uredi izvor]

Grupa hantavirusi obuhvata različite viruse koji su široko rasprostranjeni. U Zapadnoj i Severnoj Evropi su najčešći hantavirusi virus Pumala i Virus Dobrava-Beograd, koji je 1988. otkriven uz pomoć naših naučnika.

U Kini, Koreji i Rusiji, ali i delovima istočne Evrope, pored virusa Pumala sreće se i virus Hantan, koji izaziva tešku formu ove bolesti. Kod nas se sreće endemski u nekim mestima.

U Južnoj i Severnoj Americi sreću se druge vrste (virus sin nombre).

Putevi prenošenja[uredi | uredi izvor]

Prenosilac hemoragijske groznice sa bubrežnim sindromom je poljski miš, koji ovaj virus izbacuje svojim izlučevinama: pljuvačkom, mokraćom i stolicom. Čovek se inficira kad dođe u kontakt sa izlučevinama ovog miša. Infekcije su posebno česte kod vojnika, šumara, poljoprivrednika i lovaca, koji vrlo lako dolaze u kontakt sa zaraznim materijalom.

Etiopatogeneza[uredi | uredi izvor]

Oblici[uredi | uredi izvor]

Postoje dve forme:

Klinička slika[uredi | uredi izvor]

Posle vremena inkubacije od 2 do 4 nedelje javljaju se tegobe u vidu

Smrtnost je 6–7%.

Infekcija hantavirusom može se javiti i u obliku hemoragijske groznice sa plućnim sindromom. Ova forma je česta u Južnoj i Severnoj Americi.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ H.Renz-Polster S.Krautzig J.Braun Basislehrbuch Innere Medizin Urban&Fischer. ISBN 978-3-437-41052-9.

Literatura[uredi | uredi izvor]


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).