Murten
Murten Morat Murten - Morat | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Švajcarska |
Kanton | Kanton Fribur |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 6.125 |
— gustina | 509,57 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 46° 55′ 41″ S; 7° 07′ 01″ I / 46.928061° S; 7.116954° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 453 m |
Površina | 12,02 km2 |
Veb-sajt | |
www.murten-morat.ch |
Murten ili Morat (nem. Murten, franc. Morat, ital. Murten/Morat) je grad u zapadnoj Švajcarskoj. Murten je značajan grad u okviru Kantona Fribur, gde je sedište okruga Ze.
Murten je danas poznat kao jedan od gradova u Švajcarskoj sa mešanim francuskom-nemačkim stanovništvom.
Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]
Murten se nalazi u zapadnom delu Švajcarske. Od najbližeg većeg grada, Berna grad je udaljen 30 km zapadno.
Reljef: Grad Murten je smešten u središnjem delu Švajcarske visoravni, na približno 450 metara nadmorske visine. Grad se obrazovan na bregu iznad istoimenog Murtenskog jezera. Područje oko grada je ravničarsko do blago zatalasano, pa je pogodno za zemljoradnju i naseljavanje.
Klima: Klima u Murtenu/Moratu je umereno kontinentalna.
Vode: Murten se smestio na bregu iznad iznad istoimenog Murtenskog jezera. Uz jezero su izgrađeni kej i marina.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje Murtena/Morata je bilo naseljeno još u vreme praistorije i Starog Rima, ali nije imalo izrazitiji značaj.
Današnje gradsko naselje prvi put se spominje 515. godine. U 11. veku ovde se razvija trajnije naselje sa utvrdom.
Pod vlašću Berna grad se našao 1335. godine, pa je kasnije automatski pridružen Švajcarskoj konfederaciji.
U 16. veku građani su prihvatili protestantstvo, što je dovelo do mnogo sporova sa rimokatoličkim Friburom.
Tokom 19. veka Murten se počinje polako razvijati i jačati privredno. Ovo blagostanje se zadržalo do dan-danas.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
2008. godine Murten je imao oko 6.000 stanovnika. Od tog broja 19,3% su strani državljani.
Jezik: Murten je danas poznat kao grad u Švajcarskoj sa mešovitim (nemačko-francuskim) stanovništvom, pa je zvanično grad dvojezični. Švajcarski Nemci čine većinu gradskog stanovništva i nemački jezik preovlađuje u gradu (76,5%). Udeo švajcarskih Francuza nije zanemarljiv, oni čine značajan deo stanovništva grada i francuski jezik je takođe čest u maternjoj upotrebi (12,8%). Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama grada čuju brojni drugi jezici. Tako se danas tu mogu čuti i italijanski i srpskohrvatski jezik.
Veroispovest: Mesno stanovništvo je od 16. veka protestantsko. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo drugih vera. I danas su građani većinom protestanti (47,7%), u značajnom broju su i rimokatolici (30,0%), ali tu žive i manjinski ateisti (8,0%), muslimani (5,0%) i pravoslavci (1,7%).
Privreda[uredi | uredi izvor]
Poslednjih decenija turizam je postao veoma važna privredna grana u gradu.
Galerija slika[uredi | uredi izvor]
-
Stari deo grada
-
Bernska kapija
-
Gradska kuća Murtena/Morata
-
Nemačka protestantska acrkva