Obri Herbert
Obri Herbert | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 3. april 1880. |
Mesto rođenja | Hajklir, Ujedinjeno Kraljevstvo |
Datum smrti | 26. septembar 1923.43 god.) ( |
Mesto smrti | London, Ujedinjeno Kraljevstvo |
Univerzitet | Koledž Iton |
Politička karijera | |
Politička stranka | Konzervativci |
Obri Herbert (engl. Aubrey Nigel Henry Molyneux Herbert; Hajklir, 3. april 1880 — London, 26. septembar 1923) je bio britanski diplomata i obaveštajac koji je imao značajno učešće u formiranju nezavisne kneževine Albanije.[1]
Porodica i obrazovanje[uredi | uredi izvor]
Rođen je u selu Hajklir u okolini Hempšira u Ujedinjenom Kraljevstvu 3. aprila 1880. Bio je najstariji sin 4. grofa od Karnavona iz drugog braka. Završio je Iton koledž i na Baliol koledžu Univerziteta u Oksfordu diplomirao modernu istoriju. U periodu 1903—1905 je bio honorarni ataše u Tokiju a zatim u Istanbulu. Oženio se sa Meri Vesi (engl. Mary Vesey) 1910. godine. Ona je bila jedino dete vikonta De Vesija. Postao je član parlamenta 1911. godine kao jedan od poslanika konzervativne stranke. U periodu 1913—1916. je bio pripadnik britanske vojske i učesnik u Prvom svetskom ratu. Posle 1916. je bio obaveštajni oficir u Solunu a zatim u Italiji. Na kraju Prvog svetskog rata je bio član engleske misije pri italijanskoj vojsci u Albaniji.[1]
Albanija[uredi | uredi izvor]
Bio je aktivan pobornik nezavisnosti Albanije. Posetio je teritorije naseljene Albancima 1907, 1911 i 1913. godine. Tokom posete Tirani 1913. godine sprijateljio se sa Esad-pašom Toptanijem. Smatra se da je Obri Herbert imao važnu ulogu prilikom sklapanja Londonskog mira (1913) u kojem je predviđeno da šest velikih sila mogu doneti odluku o eventualnoj formiranju nezavisne Albanije.
Nuđeno mu je mesto kneza u kneževini Albaniji u dva navrata. Prvi put je ponuda bila nezvanična u periodu pre Prvog svetskog rata i nije naišla na podršku Ministarstva inostranih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, pa je na položaj kneza imenovan Vilhelm od Vida. Drugi put takođe nezvanično, u septembru 1920. godine, posle poraza italijanske vojske u Albaniji. Obri Herbert je imao ideju da se ideja o njegovom imenovanju za kneza Albanije realizuje pod okriljem Lige naroda. Aktivno lobiranje Obrija Herberta je imalo za posledicu prijem Albanije u Ligu naroda u decembru 1920. Zbog promene ministra spoljnih poslova u vladi Albanije položaj je zvanično ponuđen drugome.
Narodna biblioteka Albanije u Tirani je u jednom periodu nosila ime Obrija Herberta.
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- [2] „Mons, Anzac & Kut“, Autor: Obri Herbert, Izdavač: HUTCHINSON & CO. (Publisher) LTD.
- [3] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. februar 2011) Govori i tekstovi Obrija Herberta u britanskom parlamentu