Razgovor s korisnikom:DrS

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pozdrav, DrS. Dobro došli na Vikipediju na srpskom jeziku!
Zdravo, DrS. Hvala na učešću u projektu. Nadamo se da ćete uživati u saradnji i da će vam boravak s nama biti prijatan.
Vikipedija na srpskom jeziku je slobodna enciklopedija koja je nastala 2003. godine. Od tada smo uspostavili različita pravila u našoj zajednici. Odvojite malo vremena i pročitajte sledeće teme, pre nego što počnete da uređujete Vikipediju.
Pet stubova Vikipedije
Šta je Vikipedija?
Pomoć
Opšti priručnik za uređivanje Vikipedije
Uputstva
Brzo naučite da pravite izmene, korak po korak
Pesak
Za uvežbavanje rada na Vikipediji
Osnovni kurs
Traži personalizovanu pomoć pri prvim pokušajima
Naučite kako se uređuje stranica
Vodič za uređivanje stranica
Stvari koje ne bi trebalo da radite
Sažetak najučestalijih grešaka koje treba izbegavati
Najčešće postavljana pitanja
Pitanja koja mnogi postavljaju
Pravila Vikipedije
Pravila i smernice koje je usvojila zajednica
Trg
Mesto gde možete pitati druge vikipedijance
Dugme za automatski potpis
Dugme za automatski potpis

Potpisujte se na stranicama za razgovor pomoću četiri tilde (~~~~) ili klikom na dugme koje se nalazi iznad uređivačkog prozora — time dodajete vaše korisničko ime, trenutno vreme i datum. Takođe, nemojte se potpisivati u člancima.

Pre nego što počnete s uređivanjem članaka, pročitajte važne napomene o pisanju srpskim jezikom na Vikipediji.

Članci na Vikipediji na srpskom jeziku mogu se potpuno ravnopravno uređivati ćirilicom i latinicom, ekavicom i ijekavicom, ali nije dozvoljeno mešanje pisama niti izgovora u istom članku. Izmene latinicom u ćiriličkom tekstu (i obrnuto) i izmene „osisanom” latinicom, odnosno ASCII-jem, biće uklonjene bez odlaganja.

Nadamo se da ćete uživati sa nama doprinoseći Vikipediji i da ćete postati njen stalni korisnik. Ukoliko imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na nekoj od stranica na Trgu. Još jednom, dobro došli na Vikipediju, projekat slobodne enciklopedije. Srećan rad!

Darko Kocjan[uredi izvor]

Zdravo. Članak koji si napisao, Darko Kocjan nije po standardima Vikipedije i najverovatnije će u bliskoj budućnosti biti obrisan. Ako imaš komentara, molim te napiši ovde. Hvala --filip 23:23, 16. jul 2007. (CEST)[odgovori]

Ijekavica[uredi izvor]

Ćao, primijetio sam da si (bio) prebacio članak Električna stolica u ekavicu. Premda je stvari lakše sređivati kad su jednoobrazne, ipak ima dosta uređivača vikipedije (uključujući i mene) kojima je ijekavica izvorno nariječje srpskog jezika, te je poodavno prihvaćena konvencija da članci koji su napisani u ijekavici/ekavici takvi i ostanu (osim ukoliko korisnik proširi klicu do „neklice“ kada nema razloga prisiljavati ga da cio članak napiše u nariječju u kojem nije navikao). Pozdrav i srećno daljnje uređivanje! --Darko Maksimović (razg.) 00:07, 29. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Skoro je izašla dobra knjiga Dušana Kovačevića „20 srpskih podela“, koju nažalost još nisam čitao, ali vjerujem da ovo može biti jedna od njih. Srbi s one strane Drine će biti Srbi koji ne pričaju srpski jezik jer Srbima s ove strane Drine nije milo da je ijekavica dio standardnog srpskog jezika. Ako uzmemo u obzir da je Vuk Karadžić pričao tim dijalektom, kao i Petar P. Njegoš, kao i brojni srpski epski junaci, možemo lako povjerovati da se prevrću u grobu kad čuju da pojedinim Srbima „nije milo“ što književni srpski jezik prihvata ijekavicu. Naravno, to nije ništa protiv tebe jer nažalost nisi usamljen u tom stavu. --Darko Maksimović (razg.) 02:32, 29. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

U okviru zajednice na vikipediji na srpskom jeziku nije imalo potrebe dogovarati se da li je dozvoljeno ili ne koristiti ijekavicu za pisanje članaka, jer je to dio standardnog srpskog j. (uzgred, sa dužom tradicijom u srpskom narodu) nego se vjerovatno postavilo pitanje da li je bitnije da bude sve na ekavici (radi jednoobraznosti jer ljudi iz Srbije, čini mi se, ovde ima više) ili da se ispoštuje srpski jezik u oba svoja oblika i dozvoli svakom da uređuje članke onako kako i sam govori (što je i jedno od načela srpskog jezika - dokle god poštuje pravopisna i gramatička pravila). Naravno, prevladalo je ovo drugo i donijeto je pravilo da niko nikom ne „ispravlja“ (ij)ekavicu u (ij)ekavicu jer bi zapravo to bio čin iz hira. Šatrovački nije dio standardnog srpskog pa se ne može porediti s ovom situacijom, a niko ne brani korišćenje piroćansko-vranjanskog niti dorćolsko-zemunskog dokle god je u okviru tog istog standardnog srpskog jezika. Poz --Darko Maksimović (razg.) 02:32, 29. avgust 2008. (CEST)[odgovori]

Videla sam tvoj komentar na Darkovoj stranici za razgovor. Imam potrebu da se i ja (stručno) oglasim. Ijekavica je deo standardnog srpskohrvatskog, a potom i srpskog jezika još od Vukovog doba pa na ovamo. Ona nema veze sa hrvatskim jezikom (ja lično velim: sve i da ima, pa šta? Potrebno je veoma malo lingvističkog znanja da bi se imala svest o jezički jednom jeziku s varijantama — imaj u vidu engleski širom sveta i njegove varijante, ta podela na srpski i hravatski veštačka je, i na bosanski, crnski i gorski;) i sve ono na šta su upozoravali Nadrealisti, a na šta si se sam pozvao, a njihova predviđanja tiču se upravo ovoga za čime ti težiš) osim utoliko što hrvatski ima samo (i)jekavicu, a srpski oba. Dovoljno je da odeš samo malo u unutrašnjost Srbije pa da shvatiš da već tamo govore ijekavicom. Da li to znači da podelimo jezik na centralnosrpski, zapadnosrpski, južnosrpski... Jedan jezik, dva izgovora, to ti je stanje.----Oli razgovor 13:42, 2. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Imam nacionalni osjećaj, to je tačno i toga se ne stidim. Ako ti smeta moj stil pisanja, to se da reći na mnogo jednostavniji način nego uvredljivim tonom i nebiranim riječima. Meni međutim ne pada na pamet da te učim lijepom ponašanju te ću ti samo reći - na vikipediji je poželjno pretpostaviti dobru namjeru iz sagovornikovih riječi a obavezno je ostati učtiv. Iz tvojih riječi se dobra namjera ne može ni naslutiti a kamoli pretpostaviti, te bi svaki dalji razgovor bio suvišan. Kad je već takvo stanje, onda razgovor (sa svoje strane) mogu samo da zaključim ovako: ne smiješ prepravljati ijekavicu u ekavicu, niti ekavicu u ijekavicu, jer svaki takav postupak će se smatrati vandalstvom i na kraju može biti sankcionisan. --Darko Maksimović (razg.) 20:25, 7. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Ijekavica[uredi izvor]

Prvo, srpski književni jezik ima dva izgovora ekavski i (i)jekavski. To je već dovoljan razlog da sva ostala tvoja pitanja posatju irelevantna, no ja ću ti, kao pristojna osoba i na njih odgovoriti:

1. Na Zlatiboru, u Užicu, Valjevu, Čačku mnogi govore (i)jekavicom. Neki i ekavicom. Budući da sam s tim ljudima često u kontaktu, nema razloga da mi ne veruješ. A i u školi sam učila:). Na kraju krajeva Vukov Tršić. B

udući da Srbi iz Like govore (i)jekavicom, ali potpuno drugačijim govorom od Hrvata iz iste regije, kako bi trebalo da se zove njihov jezik?

2. Ne vraćamo se u Vukova vremena, on je bio dovoljno savremen:) da zasnuje književni jezik na oba izgovora (A da li znaš da su se tridesetih godina u Zagrebu štampale knjige ćirilicom i ekavicom? Lično posedujem neke takve primerke.)

Odgovorila sam ti na ovo što sledi. Ne radi se ni o čemu drugom osim o tome da su oba izgovora književna.

4. Na ovo ne znam odgovor, to bi ti mogao razrešiti neko od administratora, verujem da već postoji rešenje. Pokušaj. Otkucaj isti pojam ijekavski i ekavski.----Oli razgovor 00:19, 8. septembar 2008. (CEST)[odgovori]

Samo nekoliko napomena, bez namere da ulazim u bilo kakve dalje diskusije. Ovo je Vikipedija na srpskom jeziku i stoga se članci pišu i uređuju u skladu sa Pravopisom srpskog jezika. Tamo je definisano da su ekavica i ijekavica ravnopravni izgovori, kao što su ravnopravna pisma ćirilica i latinica. Stoga na Vikipediji važi pravilo da se članak može početi na ekavici ili ijekavici, odnosno na ćirilici ili latinici. Sva naknadna uređivanja moraju da budu na onom pismu i onom izgovoru na kome je članak započet. Uređivanje i pisanje članaka je moguće jedino uz poštovanje ovih pravila. Što se tiče tvog pitanja za pojmove pesma i pjesma, za takve stvari se prave preusmerenja. To znači da čak i ako u polje za pretragu ukucaš pojam pjesma, preusmerenje će te odvesti na pojam pesma. Isto važi i za ostale primere, iako nemaju veze sa ekavicom i ijekavicom. M!cki talk 00:44, 8. septembar 2008. (CEST)[odgovori]


Moje pitanje o upotrebi književnosti srpskog jezika stoji od početka ove rasprave. I (tek sada) dobilo je odgovor. Ako je tako prihvaćeno - prihvatam ga i ja. Ipak su to neki mnogo mudriji i iskusniji od mene odlučili. ;)

Što se tiče oblasti u Srbiji koje pominješ kao mesta gde "mnogi govore (i)jekavicom" moram ti neverovati na reč, jer sam i ja s tim ljudima često u kontaktu. Naime, kompletna rodbina po grani porodičnog stabla jednog mog roditelja je iz Čačka i _niko_ ne priča (i)jekavicom (niti oni, niti bilo ko koga poznajem iz tog dela Srbije). Dalje, na Zlatiboru godišnje provedem bar mesec dana sa meštanima i ni tamo _niko_ ne govori (i)jekavicom. Još samo jedno, u gradu gde živim i preduzeću gde radim (severniji deo Srbije) ima zaposlenih intrelektualaca, pismenih, književnih ljudi iz Užica; takođe, _niko_ ne priča (i)jekavicom. --DrS (razgovor) 15:21, 8. septembar 2008. (CEST)[odgovori]