Slavujevce
Slavujevce | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Jablanički |
Grad | Leskovac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 394 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 53′ 17″ S; 21° 49′ 06″ I / 42.888° S; 21.818333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 348 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 016 |
Registarska oznaka | LE |
Slavujevce je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 394 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 431 stanovnika).
Etimologija[uredi | uredi izvor]
U imenu ovog sela ima poetike celor kraja. U Sušici se čovek nigde prijatnije ne oseća nego u Slavujevcu. Šumovite dubrave, lipari, dolinice pune zelenila i cveća u maju i junu odjekuju od pesme slavuja više no ma gde u dolini Sušice. Mora da je ta atmosfera inspirisala ljude da ovom selu dadu ovo poetično ime koje se tako lepo uklapa u ovaj zeleni i raspevani ptičji raj.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Položaj[uredi | uredi izvor]
Slavujevce je zaseljeno u dolinici koju je reka Sušica, uz pomoć mnogih manjih potočića, izvajala na oko dva kilometra nizvodno od Igrišta, a na udaljenosti od 16 kilometara od Leskovca, idući putem uz Sušicu. No, blagodareći tome što je put pored reke Sušice neupotrebljiv, Slavujevčani idu u Leskovac preko Miroševca, čime produžuju odstojanje svoga sela od Leskovca za devet kilometara.
Hidrografija[uredi | uredi izvor]
Atar sela Slavujevca izbrazdan je mnogim dolinama kojima teku potočići. To su: Lipar, Dubrava, Stojanovo dolinče, Cvetkovo dolinče, Đorinsko dolinče, Paraspur i Dolinče. Dolinice se slivaju u pravcu vodenog toka Sušice. Cem toga ima dosta i kladenaca, od kojih su značajniji Bučalo i Na progon. Zbog obilja tekuće i izvorske vode, ceo atar ovog sela je u zelenilu i deluje prijatno gotovo veselo, suprotno od sumorne slike koju daje selo Igrište.
Zemlja[uredi | uredi izvor]
Ovo selo ima atar u ukupnoj površini od 593 hektara, od koje na obradivu zemlju pada 247 hektara, dok je pod šumom 283 hektara. Voćnjaci zahvataju 11 hektara, ne računajući kasnije ustanovljeni voćnjak poljoprivredne zadruge „14. avgust" iz Miroševca. Zemlja nosi ove nazive: Njive: Čardačine, Smrče, Pšeničište, Staro groblje, Progon i Plandište, Crnata dolina, Kolibište, Bučalo, drugo Kolibište, Stojanovo dolinče, Buzaluci-Đorinski, Ržište, Cvetkovo dolinče, Golemi zabel, Paraspur, Ograđa, Rid, Dubrava, Arničke - Stojkovo dolinče, Kruškar. Livada ima malo. Šume nose nazive: Međe, Kolibište, Golemi zabel, Stojanovo dolinče, Palen lisnik, Suvo livače-Buzaluci sa proplankom u sredini pod travom, koji se zove arnica, Vrčarski-Golemi zabel, Kamenolom (gde pored šuma ima i vinograda), Dubrava, Blagojev zabel-Jovinsko, Zorin zabel, Jovankin zabel, Raskrsje (na tromeđi miroševačkoj, todorovačkoj i slavujevačkoj) Crnata dolina, Malsko (bilo podeljeno na mahale u selu). Vinogradi se nalaze na mestu Kolibište, Čardačine, Ograđa i Goli rid. Ukupno ih ima oko pet hektara.[1]
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Slavujevce živi 359 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,0 godina (40,6 kod muškaraca i 45,7 kod žena). U naselju ima 106 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 4,07.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 1 | 4 | ||
75—79 | 4 | 13 | ||
70—74 | 16 | 18 | ||
65—69 | 19 | 17 | ||
60—64 | 18 | 18 | ||
55—59 | 7 | 12 | ||
50—54 | 15 | 17 | ||
45—49 | 23 | 10 | ||
40—44 | 16 | 16 | ||
35—39 | 18 | 8 | ||
30—34 | 13 | 13 | ||
25—29 | 14 | 12 | ||
20—24 | 14 | 12 | ||
15—19 | 12 | 12 | ||
10—14 | 14 | 7 | ||
5—9 | 9 | 3 | ||
0—4 | 14 | 12 | ||
Prosek : | 40,6 | 45,7 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 190 | 38 | 136 | 10 | 6 | 0 |
Ženski | 182 | 19 | 136 | 26 | 1 | 0 |
UKUPNO | 372 | 57 | 272 | 36 | 7 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 106 | 67 | 1 | 0 | 17 |
Ženski | 50 | 36 | 0 | 0 | 6 |
UKUPNO | 156 | 103 | 1 | 0 | 23 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 3 | 4 | 2 | 7 |
Ženski | 0 | 0 | 5 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 3 | 9 | 2 | 7 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 2 | 2 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 2 | 1 |
UKUPNO | 0 | 0 | 2 | 4 | 1 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 1 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 1 |
Saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Slavujevce se nalazi na putu koji ide uz Sušicu od Donje Jajine do Igrišta. Zapušten iznad sela Kukulovca i Drvodelje, ovaj put je postao neupotrebljiv za najudaljenija sela Sušice: Slavujevce i Igrište. Zbor toga je od Slavujevca izgrađen i održavan makadamski put do sela Miroševca, kojim se ovo selo služi kao saobraćajnicom i za sam Leskovac, iako je ovaj zaobilazni put od onog kroz Sušicu duži devet kilometara.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ J. V. Jovanović, Leskovačko porečje (drugi-poseban deo), Leskovački zbornik 13, 35-37 strana, Leskovac, 1973
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.