Slavujevce

Koordinate: 42° 53′ 17″ S; 21° 49′ 06″ I / 42.888° S; 21.818333° I / 42.888; 21.818333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Slavujevce
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugJablanički
GradLeskovac
Stanovništvo
 — 2011.394
Geografske karakteristike
Koordinate42° 53′ 17″ S; 21° 49′ 06″ I / 42.888° S; 21.818333° I / 42.888; 21.818333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina348 m
Slavujevce na karti Srbije
Slavujevce
Slavujevce
Slavujevce na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj016
Registarska oznakaLE

Slavujevce je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 394 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 431 stanovnika).

Etimologija[uredi | uredi izvor]

U imenu ovog sela ima poetike celor kraja. U Sušici se čovek nigde prijatnije ne oseća nego u Slavujevcu. Šumovite dubrave, lipari, dolinice pune zelenila i cveća u maju i junu odjekuju od pesme slavuja više no ma gde u dolini Sušice. Mora da je ta atmosfera inspirisala ljude da ovom selu dadu ovo poetično ime koje se tako lepo uklapa u ovaj zeleni i raspevani ptičji raj.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Slavujevce je zaseljeno u dolinici koju je reka Sušica, uz pomoć mnogih manjih potočića, izvajala na oko dva kilometra nizvodno od Igrišta, a na udaljenosti od 16 kilometara od Leskovca, idući putem uz Sušicu. No, blagodareći tome što je put pored reke Sušice neupotrebljiv, Slavujevčani idu u Leskovac preko Miroševca, čime produžuju odstojanje svoga sela od Leskovca za devet kilometara.

Hidrografija[uredi | uredi izvor]

Atar sela Slavujevca izbrazdan je mnogim dolinama kojima teku potočići. To su: Lipar, Dubrava, Stojanovo dolinče, Cvetkovo dolinče, Đorinsko dolinče, Paraspur i Dolinče. Dolinice se slivaju u pravcu vodenog toka Sušice. Cem toga ima dosta i kladenaca, od kojih su značajniji Bučalo i Na progon. Zbog obilja tekuće i izvorske vode, ceo atar ovog sela je u zelenilu i deluje prijatno gotovo veselo, suprotno od sumorne slike koju daje selo Igrište.

Zemlja[uredi | uredi izvor]

Ovo selo ima atar u ukupnoj površini od 593 hektara, od koje na obradivu zemlju pada 247 hektara, dok je pod šumom 283 hektara. Voćnjaci zahvataju 11 hektara, ne računajući kasnije ustanovljeni voćnjak poljoprivredne zadruge „14. avgust" iz Miroševca. Zemlja nosi ove nazive: Njive: Čardačine, Smrče, Pšeničište, Staro groblje, Progon i Plandište, Crnata dolina, Kolibište, Bučalo, drugo Kolibište, Stojanovo dolinče, Buzaluci-Đorinski, Ržište, Cvetkovo dolinče, Golemi zabel, Paraspur, Ograđa, Rid, Dubrava, Arničke - Stojkovo dolinče, Kruškar. Livada ima malo. Šume nose nazive: Međe, Kolibište, Golemi zabel, Stojanovo dolinče, Palen lisnik, Suvo livače-Buzaluci sa proplankom u sredini pod travom, koji se zove arnica, Vrčarski-Golemi zabel, Kamenolom (gde pored šuma ima i vinograda), Dubrava, Blagojev zabel-Jovinsko, Zorin zabel, Jovankin zabel, Raskrsje (na tromeđi miroševačkoj, todorovačkoj i slavujevačkoj) Crnata dolina, Malsko (bilo podeljeno na mahale u selu). Vinogradi se nalaze na mestu Kolibište, Čardačine, Ograđa i Goli rid. Ukupno ih ima oko pet hektara.[1]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Slavujevce živi 359 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,0 godina (40,6 kod muškaraca i 45,7 kod žena). U naselju ima 106 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 4,07.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 538
1953. 601
1961. 573
1971. 540
1981. 532
1991. 484 477
2002. 431 437
2011. 394
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
424 98,37%
Makedonci
  
1 0,23%
nepoznato
  
3 0,69%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Slavujevce se nalazi na putu koji ide uz Sušicu od Donje Jajine do Igrišta. Zapušten iznad sela Kukulovca i Drvodelje, ovaj put je postao neupotrebljiv za najudaljenija sela Sušice: Slavujevce i Igrište. Zbor toga je od Slavujevca izgrađen i održavan makadamski put do sela Miroševca, kojim se ovo selo služi kao saobraćajnicom i za sam Leskovac, iako je ovaj zaobilazni put od onog kroz Sušicu duži devet kilometara.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ J. V. Jovanović, Leskovačko porečje (drugi-poseban deo), Leskovački zbornik 13, 35-37 strana, Leskovac, 1973
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]