Staro zdanje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Staro zdanje
Staro zdanje, dvor u Aranđelovcu
Staro zdanje, dvor u Aranđelovcu
Staro zdanje, dvor u Aranđelovcu
Informacije
Lokacija Srbija Aranđelovac, Srbija
Status završena
Sagrađena 1859.
Kompanije
Arhitekta Kosta Šreplović

Staro zdanje se nalazi u Aranđelovcu. Gradnju je započeo knez Mihailo Obrenović 1868. godine, po projektu minhenskog učenika, arhitekte Koste Šreplovića[1]. Dvor Staro zdanje je svojevrstan spomenik kulture, tokom 19. veka uz Kapetan Mišino zdanje u Beogradu predstvaljao je jednu od najlepših i najvećih zgrada u Srbiji.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Staro zdanje predstavlja jedan od najlepših primera arhitekture srpskog romantizma.[2] Sa 9.000 m² prostora, prvobitno je bilo zamišljeno kao Skupština Kneževine Srbije, međutim, premeštanjem tadašnje prestonice iz Kragujevca u Beograd, Staro zdanje postaje dvor – letnjikovac dinastije Obrenović. Najimpresivnije deo dvora je balska sala, poznata ka Kneževa sala. U sali se nalazi centralni luster, sastavljen od mnogo delića kristala i četiri manja lustera, koja ga okružuju. U Dvoru Staro zdanje se nalaze vredne umetničke zbirke slika, kao i stilski nameštaj. U vreme kralja Milana i kralja Aleksandra Obrenovića priređivani su balovi, o kojima se pričalo u celoj Srbiji. U ovoj sali je mladi oficir Živojin Mišić na jednom od balova upoznao svoju buduću suprugu Nemicu Lujzu. Posle majskog prevrata 1903. godine Dvor Staro zdanje gubi na značaju. Tek 1906. godine kada je izgrađena pruga uskog koloseka od Beograda do Aranđelovca, Staro zdanje postaje hotel, jer su vozovima iz Beograda svakodnevno pristizali gosti. Hotel Staro zdanje se danas nalazi u vlasništvu Direkcije za imovinu Republike Srbije za čije upravljanje je zaduženo preduzeće A. D. Bukovička banja. Dvor Staro zdanje je danas zatvoren za posetioce, jer je zbog ljudskog nemara pretvoren u ruinu i često je na meti lopova i vandala. Predsednik Vlade Srbije Zoran Đinđić planirao je da obnovi Dvor Staro zdanje. Boraveći u Aranđelovcu pred kraj 2002. godine, obreo se na terasi dvora i tom prilikom rekao tadašnjem ministru građevina Dragoslavu Šumarcu kako „želi da 2004. godine za proslavu 200-godišnjice srpske državnosti hotel bude spreman da primi delegacije“.

Galerija[uredi | uredi izvor]


Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bogdan Nestorović, Pregled spomenika arhitekture u Srbiji XIX veka, Saopštenja, knj. X, Beograd 1974, 154,
  2. ^ Pivljanin, Ranko. „TRAGEDIJA STAROG ZDANJA Da je knez Mihailo znao na šta će da liči najlepša zgrada Srbije, NE BI JE NI GRADIO”. Blic. Pristupljeno 21. 1. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]