Udmurtski jezik
udmurtski jezik | |
---|---|
udmurt kыl | |
Govori se u | Udmurtija, zapadni Ural (Rusija), Kazahstan |
Region | severoistočna Evropa |
Broj govornika | 464.000 (nedostaje datum) |
uralski
| |
ćirilica (udmurtski alfabet) | |
Zvanični status | |
Službeni jezik u | Udmurtija |
Priznati manjinski jezik u | |
Reguliše | nema |
Jezički kodovi | |
ISO 639-1 | - |
ISO 639-2 | udm |
ISO 639-3 | udm |
Rasprostranjenost udmurtskog jezika |
Udmurtski jezik (удмурт кыл) je jezik iz permske grane ugrofinskih jezika. Njime govori oko 464.000 ljudi u Udmurtiji i zapadnim delovima Uralskih planina u Rusiji. Od ukupno 637.000 Udmurta za njih 72% ovo je maternji jezik (podatak iz 2002). Godine 1989. ovaj procenat je bio 77%. U Kazahstanu oko 15.000 ljudi govori udmurtski jezik.
Komski jezik mu je najbliži rođak.
Udmurski je aglutinativni jezik sa elementima deklinacije. Ima 15 padeža i ne poznaje gramatički rod.
Alfabet[uredi | uredi izvor]
U 18. veku nastalo je udmurtsko pismo zasnovano na ćirilici:
A a | B b | V v | G g | D d | E e | Ё ё | Ž ž | Ӝ ӝ | Z z |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
[a] | [b] | [v] | [ɡ] | [d], [dʲ]1 | [ʲe]3, [je], [e]2 | [ʲo]3, [jo] | [ʒ] | [d͡ʒ] | [z], [zʲ]1 |
Ӟ ӟ | I i | Ӥ ӥ | Й й | K k | L l | M m | N n | O o | Ӧ ӧ |
[d͡ʑ] | [ʲi]3, [i] | [i] | [j], [-ĭ] | [k] | [l], [lʲ]1 | [m] | [n], [nʲ]1 | [o] | [ʌ] |
P p | R r | S s | T t | U u | F f2 | H h2 | C c2 | Č č | |
[p] | [r] | [s], [sʲ]1 | [t], [tʲ]1 | [u] | [f] | [x] | [t͡s] | [t͡ɕ] | |
Ӵ ӵ | Š š | Щ щ2 | Ъ ъ | Ы ы | Ь ь | Э э | Ю ю | Я я | |
[t͡ʃ] | [ʃ] | [ɕ ~ ɕtʲ͡ɕ] | [(j)]4 | [ɨ~ə~ɯ] | [ʲ] | [e] | [ʲu]3, [ju] | [ʲa]3, [ja] |
- 1 palatalizovano, kada stoji ispred я, e, i, ё, ю ili ь.
- 2 samo u pozajmljenicama ili imenima.
- 3 palatalizuje [ʲ] glasove d, t, z, s, l i n.
- 4 nemo, zapisuje se da bi se palatalizovani suglasnici ([dʲ tʲ zʲ sʲ lʲ nʲ]) razlikovali od nepalatalizovanih, kada ih prati [j] i samoglasnik, na primer: [zʲo] i [zjo], piše se -zё- i -zъё-.
Četiri slova (Ӝ ӝ, Ӟ ӟ, Ӥ ӥ, Ӵ ӵ) se pojavljuju samo u udmurtskom alfabetu.
Primeri reči[uredi | uredi izvor]
- Гажаса ӧтиськом - dobrodošli
- гурт - selo
- одӥг, кык, куинь, ньыль, вить - jedan, dva, tri, četiri, pet
- дас - deset
- сю - sto
- ву - voda