Horgen

Koordinate: 47° 15′ 39″ S; 8° 35′ 52″ I / 47.260913° S; 8.597777° I / 47.260913; 8.597777
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Horgen
Horgen
Pogled na Horgen sa Ciriškog jezera
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država  Švajcarska
KantonCirih
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 18.935
 — gustina898,67 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 15′ 39″ S; 8° 35′ 52″ I / 47.260913° S; 8.597777° I / 47.260913; 8.597777
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina408 m
Površina21,07 km2
Horgen na karti Švajcarske
Horgen
Horgen
Horgen na karti Švajcarske
Poštanski broj8810
Veb-sajt
www.horgen.ch

Horgen (nem. Horgen, franc. Horgen, ital. Horgen) je grad u središnjoj Švajcarskoj. Horgen je značajan grad kantona Cirih, kao središte njegovog južnog dela.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Horgen se nalazi u središnjem delu Švajcarske. Od najbližeg većeg grada, Ciriha grad je udaljen 20 km južno.

Reljef: Horgen je smešten na južnoj obali Ciriškog jezera. Obala se strmo izdiže iznad obale, pa je grad stešnjen između jezera i obližnjih Alpa. Nadmorska visina naselja je oko 410 metara.

Klima: Klima u Horgenu je umereno kontinentalna.

Vode: Horgen je smešten na južnoj obali Ciriškog jezera. Grad je trajektom povezan sa gradićem Majlen na naspramnoj stani jezera.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Horgena je bilo naseljeno još u vreme praistorije i Starog Rima, ali nije imalo veliki značaj.

952. godine prvi put se spominje naselje pod ovim imenom.

Početkom 16. veka, u doba reformacije, građani su primili protestantizam.

Tokom 19. veka Horgen se počinje polako razvijati i jačati privredno. Ovo blagostanje se zadržalo do dan-danas.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

2010. godine Horgen je imao oko 17.500 stanovnika. Od toga približno 27,1% su strani državljani.

Jezik: Švajcarski Nemci čine tradicionalno stanovništvo grada i nemački jezik je zvanični u gradu i kantonu. Međutim, gradsko stanovništvo je tokom proteklih nekoliko decenija postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama Horgena čuju brojni drugi jezici. Tako danas nemački govori 79,9% gradskog stanovništva, a prate ga italijanski (5,7%) i albanski jezik (2,8%).

Veroispovest: Mesni Nemci su u 16. veku prihvatili protestantizam. Međutim, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo rimokatolika. Današnji verski sastav grada je: protestanti (36,9%), rimokatolici (33,6%), ateisti (11,7%), muslimani (7,0%).

Zbirka slika[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]