Celjahani

Celjahani Целяханы; Телеханы
Administrativni podaci
Država	Belorusija
Oblast	Brestska oblast
Rejon	Ivacevički rejon
Stanovništvo
Stanovništvo	‍
— 2009.	4.200
Geografske karakteristike
Koordinate	52° 30′ 46″ S; 25° 50′ 32″ I
Vremenska zona	UTC+3
Celjahani Celjahani na karti Belorusije

Celjahani ili Telehani (blr. Целяханы; rus. Телеханы) naseljeno je mesto sa administrativnim statusom varošice (городской посёлок) u jugozapadnom delu Republike Belorusije. Administrativno pripada Ivacevičkom rejonu Brestske oblasti.

Prema podacima popisa stanovništva iz 2009. u varoši je živelo 4.200 stanovnika.

Prema legendi, tokom jednog od sukoba lokalnog stanovništva sa Tatarima, na mestu današnjeg naselja poginuo je i sahranjen tatarski han, a mesto postaje poznako kao telo-hana odnosno Telehan.

Geografija

Naselje je smešteno u južnom delu Ivacevičkog rejona na deonici magistralnog druma Ivaceviči-Pinsk. Leži na obalama Aginskog kanala na oko 45 km jugoistočno od administrativnog centra rejona grada Ivaceviča i na oko 181 km istočno od administrativnog centra oblasti Bresta.

Istorija

Naselje se pominje tokom XVI veka kao selo u granicama Pinskog povjata Velike Kneževine Litvanije. Od XVII veka naselje je bilo feudalni posed kneževa Doljskih i Višneveckih, a od XIX veka i Puslovskih. Značajniji privredni rast naselje doživljava nakon gradnje Aginskog kanala (1775/78).

Posle druge podele Poljske 1793. Celjahani postaju deo Ruske Imperije i u njenom sastavu ostaju sve do 1921. kada ponovo postaje deo Poljske. Delom Belorusije je od 1939. (tada Beloruska SSR). Naselje je od 1956. administrativno uređeno kao gradska varošica.

Demografija

Prema rezultatima popisa iz 2009. u naselju je živelo 4.200 stanovnika.

Vidi još

• Ivacevički rejon
• Brestska oblast

Spoljašnje veze

• Službena veb stranica Ivacevičkog rejona Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. oktobar 2020)
• Položaj naselja na mapi Ivacevičkog rejona
• Гарады і вёскі Беларусі: Энцыклапедыя. Т.2, кн.2. Гомельская вобласць/С. В. Марцэлеў; Рэдкалегія: Г. П. Пашкоў (галоўны рэдактар) і інш. — Мн.: БелЭн, 2005. 520с.: іл. Тыраж 4000 экз. ISBN 985-11-0330-6