Crkva brvnara u Rakelićima
Crkva Vaznesenja Gospodnjeg Rakelići | |
---|---|
Osnovne informacije | |
Lokacija | Rakelići kod Prijedora |
Religija | pravoslavlje |
Tip | brvnara |
Jurisdikcija | Srpska pravoslavna crkva |
Eparhija | Eparhija banjalučka |
Nivo značaja | Kulturno dobro Republike Srpske |
Grad | Prijedor |
Entitet | Republika Srpska |
Država | Bosna i Hercegovina |
Upravnik | protojerej Milorad Đurđević |
Patron | Spasovdan i Velika Gospojina, Veliki narodni zbor. |
Osnivanje | 1856. |
Crkva brvnara Vaznesenja Gospodnjeg nalazi se u mestu Rakelići naselju udaljenom 20 kilometara od Prijedora, u Republici Srpskoj, BiH.[1]
Sagrađena je 1856. godine, a sagradio je majstor Mirko Čanak iz Prijedora, o čemu svjedoči natpis na zapadnoj fasadi. Crkva ima dva ulaza, glavni, na zapadnoj strani i jedan na južnoj. Ikonostas je iz vremena podizanja crkve sa ikonoma koje su rad mastora iz Kostajnice. Hram je dugačak četrnaest, a širok osam i po meatra. Pravougaone je osnove i ima petostranu apsidu. Zvonik crkve je sagrađen 1894. godine. Četiri stupca djele unutrašnju prostoriju hrama na tri broda. Stupci su ornamentisani prepletenim lukovima. U zapadnom djelu crkve nalazi se hor. Stupci carskih dveri ikonostasa su ukrašeni ornamentom jajastog štapa i meandra, dok dovratnike pokrivaju rezbareni motivi lukova.[2] Takođe, crkva je bila popoločana kreamičkim poločama. Te radove je izveo 1898. godine sveštenik Mile Ostojić.[3]
U crkvi se nalazi nekoliko crkvenih relikvija koje potiču iz Jerusalima, a među kojima je i Jerusalimska ikona. Pored crkve brvnare, podignuta je 1986. godine nova crkva posvećena Svetoj Trojici.[4]
Ovde se održava Veliki narodni zbor u Rakelićima.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ admin (2014-10-30). „NEIZVESNA OBNOVA STARE CRKVE BRVNARE U RAKELIĆIMA: PARA NEMA NI NADLEŽNA KOMISIJA”. PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-09-11.
- ^ Ševo 2004, str. 140, 141.
- ^ Ševo 2002, str. 61.
- ^ Turizam RS: Crkve brvnare u Prijedoru
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Ševo, Ljiljana (2004). Kulturna baština Republike Srpske. Novi Sad: Pravoslavna reč. ISBN 978-86-7530-116-5.
- Ševo, Ljiljana (2002). Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hecegovini do 1878. godine. Banjaluka.