Šar pej

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Šar pej
Odrasli Šar pej
Zemlja porekla
Kina
Klasifikacija
FCI: Grupa 2 Grupa 5 #309
AKC: nije za sport
ANKC: Grupa 7 (nije za sport)
CKC: Grupa 6 - nije za sport
KC(UK): Koristan
NZKC: nije za sport
Odgajivački standardi (spoljašnje veze)
FCI Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. april 2005), AKC, ANKC, KC(UK), NZKC

Šar pej je veoma stara rasa pasa koja pripada molosima tipa doge. Njegovo ime znači „tvrda dlaka boje peska“.

Mladunac ima više naboranu kožu po telu.

Izgled[uredi | uredi izvor]

Visina mužjaka je 0,46 do 0,51 m; visina ženke 0,40 do 0,45 m; težina mužjaka je 16 do 20 kg, ženke 16 do 18 kg. Glava podseća na glavu nilskog konja sa malim očima i ušima. Jezik ima više-manje plavih mrlja. Jako i mišićavo telo je prekriveno naboranom kožom, posebno kod grebena na vratu i prednjem delu tela. Rep je osrednje dužine i uzdignut - prav ili povijen nagore. Dlaka je gusta, gruba i jednobojna - riđa ili crna.

Temperament[uredi | uredi izvor]

Često nepoverljivi prema strancima. Poznati po svojoj prirodnoj nezavisnosti i rezervisanosti, a takođe i kao dobri čuvari, mirni i disciplinovani. Ipak, veoma su posvećeni, verni i privrženi porodici koja ih odgaja, a posebno su zaštitnički raspoloženi prema deci. Prilagodljiv je i bez problema živi u stanu ukoliko se redovno izvodi.

Zdravlje[uredi | uredi izvor]

Osetljiv je na bolesti kože, pa uočljivi nabori koje ima zahtevaju posebnu negu. Mladunci tako često pate od parazitskih grinja na koži. Životni vek im je od 11 do 12 godina.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Da se radi o veoma staroj rasi, svedoče i siluete od keramike koje su pronađene u naseljima od pre nove ere. Prvobitno se koristio kao čuvar hrama, da bi kasnije bio odgajivan za borbu, ali i za lov na divlje veprove. Za vreme starog režima u Kini bio je veoma cenjen, međutim, revolucionarna vlada u Pekingu je zakonom predvidela kazne za vlasnike, jer se smatrao luksuznom životinjom. To bi dovelo do njegovog nestanka, da primerci njegove rase nisu dospeli u SAD sedamdesetih godina prošlog veka gde je doživeo veliku popularnost, prvenstveno zbog svog neobičnog izgleda.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Rousselet-Blanc, P. (2006) Larousse „Enciklopedija pasa“. P.P. JRJ: Zemun.
  • Весна Благојевић, (1999) „Енциклопедија паса“. Ергон: Велика Плана.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]