Emi Neter

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Emi Neter
Emi Neter
Lični podaci
Puno imeAmali Emi Neter
Datum rođenja(1882-03-23)23. mart 1882.
Mesto rođenjaErlangen, Nemačka
Datum smrti14. april 1935.
Mesto smrtiBryn Mawr, Pensilvanija, SAD
ObrazovanjeUniverzitet u Erlangenu-Nirnbergu

Emi Neter (nem. ˈnøːtɐ; puno ime Amalie Emmy Noether, 23. mart 1882 — 14. april 1935), je bila uticajna nemačka matematičarka, poznata po svojim doprinosima apstraktnoj algebri i teorijskoj fizici. Pavel Aleksandrov, Albert Ajnštajn, Žan Djodone, Herman Vajl, Norbert Viner i drugi opisali su je kao najvažniju ženu u istoriji matematike, koja je napravila revoluciju u teoriji prstena, polja, i algebri.[1] U fizici, Neterina teorema objašnjava vezu između simetrija i zakona očuvanja.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je u jevrejskoj porodici u bavarskom gradu Erlangenu; njen otac je bio matematičar Maks Neter. Emi je prvobitno planirala da uči francuski i engleski, nakon položenih neophodnih ispita, ali umesto toga studirala je matematiku na Univerzitetu u Erlangenu, gde je predavao njen otac. Nakon završetka svoje disertacije 1907. pod nadzorom Paula Gordana, radila je na Matematičkom institutu u Erlangenu bez plate sedam godina (u to vreme su žene uglavnom bile isključene sa akademskih pozicija). David Hilbert i Feliks Klajn su je 1915. godine pozvali da se pridruži odeljenju za matematiku na Univerzitetu u Getingenu, svetski poznatom centru matematičkog istraživanja. Međutim, Filozofski fakultet se usprotivio, pa je provela četiri godine držeći predavanja pod Hilbertovim imenom. Njena habilitacija je odobrena 1919. godine, što joj je omogućilo da dobije zvanje docenta.

Neter je bila među vodećim članovima matematičkog odeljenja u Getingenu sve do 1933; njene studente su ponekad nazivali „Neterinim momcima“. Njenom krugu se 1924. pridužio holandski matematičar B. V. Van Der Virden koji je vrlo brzo postao glavna osoba za objašnjavanje Eminih ideja: njen rad je bio osnova za drugi deo njegovog uticajnog udžbenika iz Moderna algebra iz 1931. godine. Do njenog plenarnog obraćanja 1932. na Internacionalnom kongresu matematičara u Cirihu, njene sposobnosti u algebri su priznate širom sveta. Naredne 1932. godine, nemačka nacistička vlada je otpustila Jevreje sa univezitetskih pozicija, pa je Neterova otišla u Sjedinjene Američke Države gde je prihvatila poziciju na Brin Mor Koledžu u Pensilvaniji. 1935. je operisala cistu na jajniku i, uprkos tome što je pokazivala znake oporavka, umrla je četiri dana nakon operacije u 53. godini.

Neterin rad u matematici je podeljen u tri „epohe“. U prvoj (1908–19), značajno je doprinela teoriji algebarskih invarijanti i polja brojeva. Njen rad na diferencijalnim invarijantama u računu varijacija, Neterina teorema, nazvana je „jednom od najvažnijih matematičkih teorema koja je dokazana u usmeravanju razvoja moderne fizike“. U drugoj epohi (1920–26), počela je rad koji je „promenio lice [apstraktne] algebre“. U njenom klasičnom radu Idealtheorie in Ringbereichen (Teorija ideala u domenu prstena, 1921.) Neter je razvila teoriju ideala u komutativnim prstenovima u snažno oruđe sa širokim dijapazonom korišćenja. Elegantno je upotrebila rastuće lančane uslove i objekti koji to zaslužuju se zovu Neterijan, u njenu čast. U trećoj epohi (1927–35), izdala je bitne radove o nekomutativnim algebrama i hiperkompleksnim brojevima i ujedinila teoriju zastupljenosti grupa sa teorijom modula i ideala. Kao dodatak njenim publikacijama, Neter je bila veoma darežljiva sa idejama i pripisivane su joj zasluge u nekoliko redova istraživanja koja su izdata od strane drugih matematičara, čak i u poljima koja su poprilično daleko od njenog delovanja, kao što je algebarska topologija.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Einstein, Albert (1. 5. 1935), „Professor Einstein Writes in Appreciation of a Fellow-Mathematician”, New York Times (objavljeno 5. 5. 1935), Pristupljeno 13. 4. 2008 . Online at the MacTutor History of Mathematics archive.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]