Aspartam
| Aspartam[1] | |
|---|---|
| IUPAC ime |
|
| Identifikacija | |
| CAS registarski broj | 22839-47-0 |
| HemPauk | 118630 |
| DrugBank | DB00168 |
| KEGG | |
| ChEBI | 2877 |
| SMILES |
|
| InChI |
|
| Svojstva | |
| Molekulska formula | C14H18N2O5 |
| Molarna masa | 294.3 g mol−1 |
| Gustina | 1,347 g/cm3 |
| Tačka topljenja |
246–247 °C |
| Tačka ključanja |
razlaže se |
| Rastvorljivost u vodi | umereno rastvorljiv |
| Rastvorljivost | neznatno rastvoran u etanoli |
| pKa | 4,5–6,0[2] |
| Opasnost | |
| NFPA 704 | |
|
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala |
|
| Infobox references | |
Aspartam (APM) je veštački, nešećerni zaslađivač koji se koristi kao zamena šećera u nekim vrstama hrane i pića. U Evropskoj zajednici, on je registrovan pod kodom E951. Aspartam je metil estar aspartinske kiseline/fenilalaninskog dipeptida. On je prvobitno bio u prodaji pod imenom NutraSweet; a od 2009. se prodaje i pod imenom AminoSweet. On je prvi put sintetisan 1965. i njegov patent je istekao 1992.
Bezbednost aspartama je bila tema nekoliko političkih i medicinskih kontroverzi, kongresnih saslušavanja i Internet prevara[3][4][5]. On je odobren od strane FDA za upotrebu u prehrambenim proizvodima 1974. Jedan medicinski pregled iz 2007. je izneo zaključak da je aspartam bezbedan za upotebu pri sadašnjim nivoima konzumpcije kao nehranljivi zaslađivač.[6] Međutim, pošto njegovi proizvodi razlaganja sadrže fenilalanin, aspartam moraju da izbegavaju ljudi koji imaju genetičko oboljenje fenilketonuriju (PKU).
Reference [уреди]
- ^ Budavari, Susan, ed. (1989). „861. Aspartame“. The Merck Index (11th ed.). Rahway, NJ: Merck & Co.. стр. 859. ISBN 91191028X.
- ^ Rowe, Raymond C. (2009). „Aspartame“. Handbook of Pharmaceutical Excipients. стр. 11–12. ISBN 1-58212-058-7.
- ^ Aspartame on Snopes.com
- ^ ACSH Debunks Internet Health Hoax
- ^ A Web of Deceit
- ^ Magnuson BA, Burdock GA, Doull J et al. (2007). „Aspartame: a safety evaluation based on current use levels, regulations, and toxicological and epidemiological studies“. Critical Reviews in Toxicology 37 (8): 629–727. DOI:10.1080/10408440701516184. PMID 17828671.