Ё (ćiriličko)
Jo (Ё ё, ruski izgovor: jɵ) je slovo ćirilice.[1]
Na engleskom je slovo Jo romanizovano upotrebom latiničnog slova ë, ë ili jo/yo za ruski jezik i i͡o, yo ili ë za beloruski jezik.
Ćiriličko slovo Jo | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
![]() | ||||||
Pozicija u Unikodu | ||||||
Veliko: U+0401 | ||||||
Malo: U+0451 | ||||||
Slova slovenskih jezika | ||||||
А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г |
Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É |
Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | Ѕ |
И | Ѝ | И́ | І | Ї | Й | Ј |
К | Ќ | Л | Љ | М | Н | Њ |
О | Ó | Ò | Ō | П | Р | С |
С́ | Т | Ћ | У | У́ | У̀ | Ў |
Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш | Щ |
Ъ | Ы | Ь | Э | Ю | Я | |
Slova neslovenskih jezika | ||||||
Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ |
Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | Ꚉ |
Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | Җ | Ӝ |
Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | Ẕ | Ẓ | Ԑ |
Ӡ | Ź | Ԇ | Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ |
Қ | Ӄ | Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ |
Ӆ | Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ |
Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | Ӧ |
Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | Ҧ | Ҏ |
Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | Ҭ | Ꚑ | Ԏ |
Ӯ | Ӱ | Ӳ | Ү | Ү́ | Ұ | H̑ |
Ҳ | Ӽ | Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ |
Ӵ | Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ |
Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | Э̄ |
Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | Я̆ | Я̄ |
Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | Ӏ | ||
Istorijska slova | ||||||
Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ |
Ҁ | Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ |
Ѩ | Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ |
Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | Ꙑ |
Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
Digrafi ćirilice | ||||||
Sva slova ćirilice |
U međunarodnim sistemima, Jo je romanizovano kao ë.
Izvedeno je iz ćiriličkog slova E.
Izgovor[uredi | uredi izvor]
Slovo ⟨ё⟩ je naglašeni slog u ogromnoj većini ruskih i beloruskih reči. Na ruskom se nenaglašeno ⟨ё⟩ javlja samo u složenim brojevima i nekoliko izvedenih termina, pri čemu se smatra izuzetkom.
To je takozvani jotovani samoglasnik. U početnom ili post-vokalnom položaju predstavlja zvukove /jo/, kao u „Jorku“. Isto važi ako bilo koji od ⟨ъ⟩, ⟨ь⟩ prethodi ⟨ё⟩.
Slovo ⟨ё⟩ takođe označava fonemu /o/ zajedno s palatalizacijom prethodnog suglasnika (ako je to moguće). U ovom slučaju se između suglasnika i samoglasnika ne javlja zvuk /j/.
Tačan izgovor samoglasnika ⟨ё⟩ može da varira zbog alofonije u slovenskim jezicima. Na ruskom se izgovara [jɵ], sa samoglasnikom [ɵ] sličnim na novozelandskom ili južnoafričkom engleskom jeziku.
Upotreba[uredi | uredi izvor]
Jo se prvi put upotrebljavao na ruskom, ali njegov status na tom jeziku sada je dvosmislen. Jo se pojavljuje kao odvojeno slovo u ćirilici beloruskog, rusinskog, mongolskog i mnogih kavkaskih i turkičkih jezika.
Ruski jezik[uredi | uredi izvor]
Slovo Jo je sedmo slovo alfabeta, ali iako označava različit zvuk od E, često se tretira kao isto slovo za alfabet i sortiranje. U rečniku ёž dolazi iza edok i pre ezditь.
⟨Ё⟩ predstavlja fonemu /o/ posle /j/ ili meki suglasnik (ili povremeno posle ⟨ž⟩, ⟨š⟩), i to uvek treba naglasiti. Naizmenično je sa ⟨e⟩, napisano u nenaglašenim položajima. Nenaglašeno ⟨ë⟩ pojavljuje se samo u retkim pozajmljenicama, u složenicama (u ovom slučaju može se smatrati da ima sekundarni naglasak; najvažnije je da se ⟨ë⟩ javlja u rečima koje sadrže delove trëh- tri i četirëh- četiri, u izvedenicama od samog imena slova ⟨ë⟩ (ёfikátor- jofikator), u pozajmljenicama (kёnigsbérgskiй- pridev iz Konigsberga, sёrfingíst od surfovanja - surfer, sёdzё, gёmbёc).
U savremenom ruskom jeziku, refleks zajedničko-slovenskog jezika /e/ pod stresom i prateći palatalizovani suglasnik, ali koji ne prethodi palatalizovanom suglasniku, je /o/. Uporedite, na primer, ruski moё: ''mojo'' („moj“ srednji nominativ i akuzativ jednine) i poljski / češki / slovački / srpski / slovenački: moje.
Transkripcija stranih reči[uredi | uredi izvor]
⟨Ё⟩ se može upotrebljavati u ruskoj transkripciji stranih reči poreklom iz jezika koji koriste glas / ø /, pišu se eu /ö / ő/ ø (francuski, germanski jezici osim engleskog, uralski jezici), kao što je „Gerhard Schröder“, čije je prezime transliterisano kao Šrёder zbog sličnosti s izvornim ruskim zvukom [ɵ]. Ovo pismo se takođe često upotrebljava za transkripciju engleskog samoglasnika /ɜr/, u imenima poput Robert Bёrns za „Robert Burns“ ili Hёrst za „Hearst“ / „Hurst“ / „Hirst“.
Međutim, zvuk [jo], u rečima s evropskih jezika, obično se transkribuje na ruski kao ⟨jo⟩ u početnom i post-vokalnom položaju i ⟨ьo⟩ nakon suglasnika: Nev Iork za „Nev Iork“ i balьtalon za „bataljon“. Očigledni izuzetak je ruska reč za „ozbiljan“, koja se piše serьёznый, a ne *serioznый. Međutim, ovo je zbog činjenice da ova reč potiče od francuskog sérieux sa zvukom / ø /. (U 19. i ranom 20. veku bila su u upotrebi oba pravopisa. Pravopis sa ⟨io⟩ - ⟨io⟩ u pravopisu pre 1918. - zasnovan je na latinskom seriosus.)
Pravna pitanja[uredi | uredi izvor]
Smatra se da se slovo ⟨ё⟩ nalazi u najmanje 2500 prezimena koja se upotrebljavaju u Rusiji i drugim državama bivšeg SSSR-a. Uobičajeno je da osoba koja ima jedno od ovih prezimena poseduje neke pravne dokumente (pasoše, lične karte, izvode iz matične knjige venčanih i rođenih, dokumente o vlasništvu imovine, itd.) u kojima je prezime napisano sa ⟨ё⟩ a neke u kojima stoji jednostavno ''e''. Takođe, događa se da detetov izvod iz matične knjige rođenih sadrži ⟨ё⟩, a da svi lični dokumenti roditelja sadrže ⟨e⟩. Povremeno su takve neusklađenosti stvarale probleme građanima koji dobijaju nasledstvo ili obavljaju imovinske transakcije.
Beloruski i rusinski jezik[uredi | uredi izvor]
Jo je sedmo slovo beloruskog alfabeta i deveto slovo prešovske rusinske abecede/azbuke. U panonskom rusinskom jeziku ne postoji slovo ⟨ё⟩.
U beloruskom, kao i u prešovskom rusinskom, slova ⟨ё⟩ i ⟨e⟩ su odvojena i nisu zamenljiva.
Dunganski jezik[uredi | uredi izvor]
Za razliku od ruskog pravopisnog sistema, ⟨ё⟩ je obavezan u ćirilici koju koristi Dungan. U tom sinitskom jeziku razlika ⟨e⟩ / ⟨ё⟩ je presudna, jer se prva upotrebljava na takav način da se na standardnom kineskom jeziku napiše slog koji bi imao pinjin napisan ie, a druga se upotrebljava za slog koji se pojavljuje kao jao u pinjinu. ⟨ё⟩ je veoma istaknut u pravopisu na Dunganu, jer se vrlo čest slog koji se pojavljuje kao iang u pinjinu piše ⟨ёn⟩ u Dunganu.
Računarski kodovi[uredi | uredi izvor]
Znak | Ё | ё | ||
---|---|---|---|---|
Naziv u Unikodu | VELIKO ĆIRILIČKO SLOVO JO | MALO ĆIRILIČKO SLOVO JO | ||
Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
Unikod | 1025 | U+0401 | 1105 | U+0451 |
UTF-8 | 208 129 | D0 81 | 209 145 | D1 91 |
Numerička referenca znaka | Ё | Ё | ё | ё |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Cyrillic: Range: 0400–04FF” (PDF). The Unicode Standard, Version 6.0. 2010. str. 42. Arhivirano (PDF) iz originala 13. 5. 2011. g. Pristupljeno 2023-09-12.