Jovan Đonović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jovan Đonović
Jovan Đonović
Lični podaci
Datum rođenja(1883-09-22)22. septembar 1883.
Mesto rođenjaRijeka Crnojevića, Knjaževina Crna Gora
Datum smrti21. mart 1963.(1963-03-21) (79 god.)
Mesto smrtiNjujork, SAD

Jovan Đonović (Rijeka Crnojevića, 22. septembar 1883Njujork, 21. mart 1963) bio je novinar, književnik i diplomata.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Završio je Filozofski fakultet u Beogradu 1908. Kao student je 1905/6. živo sarađivao u politici Crne Gore. U procesu zvanom „Bombaška afera“ (pokušaj atentata na kneza Nikolu i prevrat), Đonović je osuđen (juna 1908) na smrt. Nalazio se u emigraciji u Beogradu. 1910, kad je srpska vlada željela da obnovi dobre odnose sa Crnom Gorom, emigranti su sklonjeni iz Srbije, te je Đonović prešao u Osmansko carstvo, i živio je u Skoplju i Solunu. 1911 otišao je u Sjevernu Ameriku, gdje je ostao do početka balkanskog rata, stalno u borbi protiv reakcionarnih režima u Crnoj Gori. U Butle-u je osnovao Prvo Srpsko antialkoholičko društvo u Americi (1911). Učestvovao je u Drugom balkanskom i Prvom svjetskom ratu do juna 1915, kada je poslan u Ameriku. Vratio se u toku 1915. i bio je na Krfu, sve do proboja Solunskog fronta. Poslije oslobođenja postao je prvo referent, zatim direktor Ministarstva ishrane i obnove zemlje. Za Ustavotvornu skupštinu izabran je za narodnog poslanika u Crnoj Gori. Od tada se bavio novinarstvom. — Za vrijeme emigracije sarađivao je na Dnevnom Listu, Štampi, Pokretu u Zagrebu, itd. U Americi je pokrenuo dva nedjeljna lista sa svojim drugom Todorom Božovićem i to: Oslobođenje u Čikagu i Narodnu Misao u Butle-u, niont. (Bjutu). Oba lista pokrenuta su u toku 1911, a prestala su izlaziti po objavi balkanskog rata. Pred ulazak u Srbiju (1918) oživio je u Solunu list Srpski Glasnik. Uređivao ga je dva mjeseca. Maja 1923. pokrenuo je u Beogradu dnevni list Glasnik. Bio mu je direktor i urednik do prestanka (januara 1924). — Kao činovnik, kasnije kao poslanik i novinar, pisao je u mnogim beogradskim listovima, Sarađiva u Republici i Buktinji. 1910 sa T. Božovićem napisao je brošuru Crna Gora i Napredni pokret. 1920. napisao je Problemi skupoće.

Za vreme Drugog svetskog rata bio je član Centralnog nacionalnog komiteta osnovanog 1941. od strane Draže Mihailovića. Bio je delegat Kraljevske vlade za Bliski i Srednji istok 1943.[1]

Posle rata živeo je u emigraciji u Čikagu. Učestvovao je u priređivanju dela Jovana Dučića koja su štampana u Čikagu 1951. u izdanju Srpske narodne odbrane. Učestvovao je osnivanju lista „Sloboda“ Srpske narodne odbrane u Americi i bio predsednik prvog Uređivačkog odbora tog lista koji je počeo da izlazi 1. oktobra 1952.

Jovan Đonović je umro 1963. godine.

Mlađi brat Jovana Đonovića, Dušan Đonović je prva žrtva na srpskoj strani u Prvom svetskom ratu. Stradao je odmah po otpočinjanju ratnih dejstava, kao dobrovoljni član četničke jedinice Jovana Babunskog, kod železničkog mosta na Savi, u Beogradu. Vest o njegovoj pogibiji objavila je Politika, osam dana po izbijanju rata, 22. jula 1914. godine (stari kalendar).[2]

Značajnija dela[uredi | uredi izvor]

  • Todor Božović, Jovan Đonović: „Crna Gora i napredni pokret“, izd. Nova štamparija „Davidović“, Beograd 1911, 308 strana
  • „Problem skupoće“, izd. Geca Kon, Beograd 1919, 30 strana
  • „Ustavno pitanje“, izd. Štamparija Budućnost, Beograd 1921.
  • „Ustavne i političke borbe u Crnoj Gori 1905-1910“, izd. Izdavačka knjižara Koste J. Mihailovića, Beograd 1939, 331 strana
  • „Moje veze sa Dražom Mihailovićem“, uredio Kosta Nikolić, izd. Institut za savremenu istoriju, Beograd 2004, 275 strana

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]