Jotovanje u novoštokavskim dijalektima

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jotovanje u novoštokavskim glagolima je spajanje nepalatalnih suglasnika t, d, l, n, c, z, s, k, g i h s glasom j pri čemu se u rečima stvaraju palatalni suglasnici ć, đ, lj, nj, č, ž i š. Događa se u sledećim slučajevima:

  • dodatak sufiksa -ji u komparaciji prideva: tvrd > tvrđi, brz > brži;
  • instrumental jednine imenica ženskog roda na suglasnik: so > solju, glad > glađu;
  • zbirne imenice: zelje, granje, pruće;
  • prvo lice jednine prezenta: strugati > stružem, pisati > pišem;
  • trpni glagolski pridev: voleti > voljen, paziti > pažen;
  • imperfekat: voleti > voljah, paziti > pažah.

Primeri[uredi | uredi izvor]

  • t+j = ć (platiti – plaćen)
  • d+j = đ (mlad – mlađi)
  • l+j = lj (dalek – dalji)
  • n+j = nj (tanak – tanji)
  • c+j = č (klicati – kličem)
  • z+j = ž (brz – brži)
  • s+j = š (pisati – pišem)
  • k+j = č (jak – jači)
  • g+j = ž (strog – stroži)
  • h+j = š (tih - tiši)

Jotovanjem se smatra i kada se između dvousnenih suglasnika b, m, p i zubnousnenog suglasnika v i palatala j umetne suglasnik l, koji s glasom j daje lj (glup – gluplji, grob – groblje, zdrav – zdravlje, hramati – hramljem, porubiti – porubljen). Ta se glasovna promena zove epentetsko (umetnuto) l.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]