Pređi na sadržaj

Њива (list)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Njiva
Naslovna strana Njive iz 1915. godine
Tipnedeljlni list
Format24 cm
IzdavačDruštvo Franklin
Glavni urednikStevan V. Popović
Osnivanje1897
Jeziksrpski, nemački, mađarski, rusinski, slovački, rumunski
Ukidanje1915.
SedišteBudimpešta

Njiva je nedeljni list koji je izlazio u periodu od 1897. godine do 1915. godine sa podnaslovom Ratarski nedeljni list.

O listu[uredi | uredi izvor]

List je osnovao glavni i jedini urednik u njegovoj istoriji, Stevan V. Popović - Čika Steva 1897. godine u Budimpešti.[1] Glavna funkcija ovog lista je bila edukacija iz raznih oblasti kao što su ratarstvo, povrtarstvo, stočarstvo, zdravlje itd. Izlazio je i nakon početka Prvog svetskog rata zato što je glavni urednik u isto vreme bio poslanik sabora Ugarske i samim tim ulivao poverenje tadašnjoj vlasti te zemlje.[1]

Tematika[uredi | uredi izvor]

Pošto je list prevashodno bio namenjen ratarima, najviše je obrađivao teme iz oblasti ratarstva, poljoprivrede, stočarstva, voćarstva, povrtarstva, zdravlja ali se bavio i tumačenjem zakona, novostima iz zemlje i sveta, opisivanjem običaja, književnošću i zabavom. Rubrike koje su se često pojavljivale u ovom listu su Šta je novo, Zdravlje, Kronika, Zabava i Čiča mija divani . Nakon početka Prvog svetskog rata, list je sadržao i članke o dešavanjima iz rata koji su često bili propraćeni slikama na istu temu.

Izdanja[uredi | uredi izvor]

List je izdavalo i štampalo društvo Franklin u Budampešti i izlazio je jednom nedeljno, redovno od 1897. godine do 1915. godine posebno na srpskom, rumunskom, mađarskom, slovačkom, nemačkom i rusinskom jeziku.[2][3]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Njiva”. Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković. Pristupljeno 15. 4. 2021. 
  2. ^ „Njiva”. Veliki rat. Pristupljeno 15. 4. 2021. 
  3. ^ Bada, Zoltan. „Popis srpskih novina i časopisa u Ugarskoj u doba dualizma (1867-1914)” (PDF). Srpski institut. Pristupljeno 15. 4. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]