Amortizer
Amortizer je naprava za ublažavanje energije udara ili prigušenje oscilacija. Ima široku primjenu, posebno kod motornih vozila i vazduhoplova.[1]
Počeli su da se koriste početkom 20. vijeka da bi se omogućila udobnija vožnja, ali je uskoro otkriveno da je korist od njihove upotrebe znatno veća. Oni produžuju vijek vozila i komponenti zbog smanjenih udaraca, povećavaju praktičnu brzinu vozila, i daju bolju stabilnost.
Po načinu rada mogu biti jednostrani i dvostrani. Jednostrani djeluju samo pri jednom smjeru sile (kao kod približavanja hodnih dijelova okviru), a dvostrani pri oba smjera.
Tipovi amortizera su razni, najčešći su dati ispod.
Opružni amortizer[uredi | uredi izvor]
Ublažavanje (amortizacija) udara se vrši na principu sabijanja opruge. Problemi su kratak vijek trajanja i tvrdoća.
Gumeni amortizer[uredi | uredi izvor]
Amortizacija se vrši deformacijom gumenih blokova ili traka. Koriste se za prigušivanje oscilacija mašina, posebno kod sistema montiranja na podlogu.
Mehanički (frikcioni) amortizer[uredi | uredi izvor]
Radi na principu trenja. Čest je mehanički a. dvostranog dejstva, koji se sastoji od metalnih ploča priljubljenih pomoću posebne opruge s vijkom za podešavanje. Do sredine 1920-ih je bio najčešći amortizer kod putničkih vozila. Problem je kratak vijek trajanja.
Hidraulički amortizer[uredi | uredi izvor]
Princip rada je u potiskivanju ulja ili druge podesne tečnosti iz prostora niskog u prostor visokog pritiska u cilindru. Ovo kretanje uzrokuje unutrašnje trenje tečnosti i zbog viskoznosti ulja ne može se izvesti trenutno, pa se postiže prigušenje udara. Najčešći tipovi su krilni, polužni i teleskopski amortizer. Kod svih hidrauličnih amortizera mora postojati dobro zaptivanje čitavog sklopa.
- Krilni a. je stariji tip, bez klipa i cilindra, gdje se ulje potiskuje kroz otvore u krilu koje se pomiče pri oscilacijama gibnjeva vozila.
- Polužni a. imaju cilindar, klip i klipnu polugu. Cilindar je zatvoren na oba kraja i vezan s šasijom vozila. Klipna poluga je jednim krajem vezana za balansir ili rukavac točka, a drugim za klip. S jedne strane klipa su prostori s uljem s višim i nižim pritiskom, međusobno spojeni kanalima.
- Teleskopski a. su najsavršeniji. Sastoje se od klipa (pričvršćen preko klipnjače na tijelo vozila) i cilindra s uljem. S jedne strane klipa je prostor s uljem s višim, a s druge pod nižim pritiskom. Prostori su spojeni ventilima, a zbog viskoznosti fluida, nagla promjena pritiska nije moguća, pa je pomjeranje klipa prigušeno. Ovim se vrši amortizacija objekata pričvršćenih za klipnu polugu.
Pneumatski amortizer[uredi | uredi izvor]
Djeluju istim principom kao i hidraulični samo koriste vazduh umjesto ulja. Mogu biti jednostranog i dvostranog dejstva. Česti kod višuška motocikla i stajnih trapova malih aviona.
Hidropneumatski amortizer[uredi | uredi izvor]
Pretvaraju kinetičku u topotnu energiju. Koriste se za vješanje težih automobila, aviona, kamiona, željezničkih vagona i slično.
Opružno-hidraulički amortizer[uredi | uredi izvor]
Spoj opružnog i hidrauličkog amortizera.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Vojna enciklopedija, Beograd, 1970, knjiga prva, pp. 137.