Aristotelov trg

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Aristotelov trg 2010. godine

Aristotelov trg (grč. Πλατεία Αριστοτέλους) je glavni gradski trg Soluna u Grčkoj i nalazi se na aveniji Nikis (na gradskoj rivi), u centru grada. Dizajnirao ga je francuski arhitekta Ernest Ebrard 1918. godine, ali je veći deo trga izgrađen 1950-ih. Mnoge zgrade koje okružuju centralni trg su od tada renovirane, a njegovi severni delovi su uglavnom obnovljeni 2000-ih. [1]

Dvanaest zgrada koje čine Aristotelov trg su od 1950. godine upisane kao građevine Republike Grčke.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Istorija Aristotelovog trga počinje Velikim požarom 1917. godine koji je uništio dve trećine grada Soluna. [3]

Pre požara[uredi | uredi izvor]

Solun krajem 19. veka.

Pre Velikog požara 1917. godine, gradu je nedostajalo mnogo od onoga što se smatralo 'esencijalnim' u evropskoj arhitekturi. [3] Solun je do 1912. bio deo Osmanske Turske skoro 500 godina. Pod osmanskom vlašću, grad je rastao bez vođenja opšteg plana za proširenje i imao je uske ulice. [4] Odsustvo trgova u Solunu pre 1917. godine bavio se Ernestom Ebrarom, koji je predložio veliki broj velikih trgova u gradu, uključujući trg Aleksandra Velikog, sada Aristotelov trg. [5] [6]

Dizajn Ernesta Ebrara[uredi | uredi izvor]

Pogled sa nivoa mora na trg Aleksandra Velikog, kako ga je dizajnirao Ebrard 1918.

Ernest Ebrard je zamislio monumentalnu osu za Solun koja se protezala od današnjeg Aristotelovog trga na obali mora do trga Dikastirion i Rimskog foruma. [3] [7] Osa je počela na Aristotelovom trgu, koji je trebalo da dobije ime po Aleksandru Velikom. Tokom svog plana za Solun, Ebrard je implementirao element koji je nedostajao arhitekturi grada pre 1917: impozantne fasade. [5] Za monumentalnu osovinu, arhitekta je koristio elemente iz vizantijske i zapadne arhitekture [8], a ne iz osmanske arhitekture, da bi naglasio povezanost grada sa Vizantijskim carstvom . [5] [4] Ovaj stil je najočitiji na Aristotelovom trgu, sa nekoliko fasada zgrada koje implementiraju neke od originalnih Hebrardovih ideja. Pored toga, na sredini trga je trebalo da bude postavljena statua Aleksandra Velikog. [5]

Hebrardov dodatni predlog

Ebrard je osmislio monumentalnu osu tako da se gledajući uzbrdo sa trga vide vizantijske zidine grada i Gornji grad. [5] [4] [9] Sa trga bi takođe bilo vidljivo ono što je Ebrard nazvao Građanski trg, koji bi bio administrativno srce grada po evropskim linijama: [5] [6] na njemu bi se nalazila Gradska većnica na levoj strani, zgrade suda na desnoj strani i veliki trijumfalni luk koji vodi uzbrdo od Građanskog trga. Ovaj deo projekta nikada nije realizovan zbog nedostatka sredstava, [5] iako je nakon arheoloških iskopavanja otkrivena starorimska agora na istom mestu gde je planiran Gradski trg.

Od Ebrarovog prvog koncepta dizajna 1918. godine, njegovi dizajni za Aristotelov trg su znatno pojednostavljeni. [5] [6] Umesto prvobitno razrađenog dizajna, fasade koje su izgrađene 1950-ih bile su mnogo skromnije, [8] zbog finansijske situacije zemlje u to vreme i odluke Venizelosove vlade 1918. da finansira projekat iz privatnih izvora. a ne vlada. [5]

Sadašnjost[uredi | uredi izvor]

Danas je Aristotelov trg jedno od najpoznatijih mesta u celoj Grčkoj i gotovo sinonim za sam grad Solun.[1] Trg igra važnu ulogu u društveno-političkom životu ne samo grada, već i šire zemlje. Na Aristotelovom trgu su organizovani brojni veliki skupovi i politički govori, kao što je miting za Makedoniju 1992. godine (vidi dalje u nastavku ). Pored toga, trg se koristi za mnoge kulturne događaje, kao što su festivali i godišnje proslave Božića i karnevala. To je važna turistička atrakcija za grad, a brojni kafići i barovi koji se nižu na trgu čine ga popularnim među mlađim generacijama.

Dve četvrtine kvadrata zauzimaju važne građevine. Sa leve strane je hotel Elektra Palas, koji je jedan od najboljih hotela sa pet zvezdica u Solunu, a sa desne strane jedan od najpoznatijih gradskih bioskopa, bioskop Olimpion Teatar, mesto održavanja godišnjeg Međunarodnog filmskog festivala u Solunu. U njemu se takođe nalazi veoma popularan istoimeni bar. [10]

Buduća obnova[uredi | uredi izvor]

Trenutno se ne razmatra preuređenje, ali su u proteklih dvadeset godina podneti brojni predlozi. [11] Kada je Solun postao evropska prestonica kulture 1997. godine, gradsko veće je sastavilo organizacioni komitet za preuređenje gradske rive, uključujući i preuređenje Aristotelovog trga. Od mnogih dizajna koji su predstavljeni komitetu, neki od njih su bili veoma radikalni, a drugi manje. [12] Skoro u svim predlozima bilo je predviđeno da marina ili slično proširenje trga na rivu, kao i točak sličan Londonsko oko u Londonu. [12] Do danas, nijedna zvanična šema obnove nije ozvaničena. Bivši gradonačelnik Soluna Janis Butaris pomenuo je u svojoj predizbornoj kampanji da će Solun biti podvrgnut velikom rekonstrukciji kako bi se uveo u 21. vek.

Panorama trga

Galerija[uredi | uredi izvor]

  • Pogled sa mora
    Pogled sa mora
  • Pogled sa ulice Egnacija
    Pogled sa ulice Egnacija
  • Pogled na trg
    Pogled na trg
  • Gornji Aristotelov trg
    Gornji Aristotelov trg
  • Statua Elefteriosa Venizelosa u gornjem delu
    Statua Elefteriosa Venizelosa u gornjem delu
  • Pogled na bioskop Olimpion (arhitekta Žak Moše) sa vrha hotela Elektra Palas
    Pogled na bioskop Olimpion (arhitekta Žak Moše) sa vrha hotela Elektra Palas
  • Elektra Palas
    Elektra Palas
  • Kafići i restorani koji se nižu na stranama trga
    Kafići i restorani koji se nižu na stranama trga
  • Statua Aristotela na trgu
    Statua Aristotela na trgu
  • Panorama trga u 360 stepeni
    Panorama trga u 360 stepeni
  • Trg za vreme zimskih praznika
    Trg za vreme zimskih praznika

Korišćenja[uredi | uredi izvor]

Božić i Nova godina[uredi | uredi izvor]

Zbog svoje lokacije u srcu grada, trg se koristi za gotovo sve velike proslave, uključujući i paljenje zvanične božićne jelke u Solunu i odbrojavanje Nove godine. Svake godine opština organizuje proslavu anđela (grčki : Γιορτη των Αγγελων), koja je zvanična ceremonija paljenja jelke i praćena je drugim prazničnim aktivnostima, uključujući bendove, horove, popularne grčke pevače i vatrometa… [13] Slične proslave se organizuju svake godine za doček Nove godine i za Novu godinu.

Po grčkoj tradiciji, osim jelke, opština Solun ukrašava i džinovski božićni brod, što je grčka varijanta običaja kićenja jelke. I božićna jelka i božićni čamac su visoki preko 20 metara i smatraju se turističkom atrakcijom za posetioce grada u vreme kada su ustali.

Politička aktivnost[uredi | uredi izvor]

Politički miting u organizaciji Panhelenskog socijalističkog pokreta na Aristotelovom trgu.
Mapa Aristotelovog trga i okoline sa OpenStreetMap-a.

Od svog nastanka, trg je korišćen za niz važnih partijskih skupova. [14] Mnogi bivši premijeri Grčke dali su svoje govore sa Aristoteloovog trga, uključujući Andreasa Papandreua, Kostasa Karamanlisa i Jorgosa Papandreua.

Osim partizanske akcije, na trgu su bile i brojne demonstracije koje nije podržala nijedna partija. Pod navalom nacionalista protiv Republike Makedonije početkom 1990-ih zbog spora oko imena Makedonije, organizovane su ogromne demonstracije na trgu u februaru 1992. „da bi se pokazala podrška grčkosti Makedonije“. [15] Tokom NATO bombardovanja Jugoslavije, na trgu su se takođe održale velike demonstracije koje su potvrdile neodobravanje grčkog naroda prema NATO bombardovanju i iskazale svoju podršku srpskom narodu. Poslednjih godina na trgu su održane mnoge druge demonstracije na različite teme, od verskih pitanja, reformi obrazovanja i ekonomske krize.

Transport[uredi | uredi izvor]

Kada su prve zgrade na trgu izgrađene kasnih 1950-ih, trg je opsluživala široka solunska tramvajska mreža, ali je usluga prekinuta 1957. godine. Od tada, jedino sredstvo javnog prevoza do i od Aristotelovog trga su autobusi Solunske organizacije gradskog prevoza. Gradski oblik potkovice i lokacija trga u centru grada čine ga lako dostupnim sa mnogim linijama koje prolaze kroz Aristotelov trg ili trg Venizelou. Pored toga, postoje taksi stajališta u ulici Mitropoleos (ulica koja „seče“ trg na pola), ispred Olimpion teatra. [16]

Solunski metro u izgradnji će imati jednu stanicu u blizini Aristotelovog trga, u ulici Venizelou, nekoliko minuta hoda od Aristotelovog trga na aveniji Egnacija. [17] Druga sredstva prevoza koja su predložena su trajektne usluge do ostalih ključnih tačaka priobalnog Soluna. [12]

U popularnoj kulturi[uredi | uredi izvor]

Zbog sličnosti sa flašom kada se gleda odozgo, fotografija trga iz vazduha je korišćena u reklami za Absolut vodku.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Zygomilas, Dimitris, Ο Αριστοτέλης δίδαξε, η πλατεία Αριστοτέλους διδάσκει; (na jeziku: grčki), Arhivirano iz originala 27. 07. 2011. g., Pristupljeno 8. 3. 2011 
  2. ^ Ministry of Culture and Tourism - National Monuments Secretariat. „YΑ ΥΠΠΟ/ΔΙΛΑΠ/Γ/529/53554/20-10-2000 - ΦΕΚ 1371/Β/9-11-2000”. Catalogue of the Designated Archaeological Sites and Monuments of Greece (na jeziku: grčki). www.listedmonuments.culture.gr. Arhivirano iz originala 16. 07. 2016. g. Pristupljeno 20. 4. 2011. 
  3. ^ a b v Karadimou-Gerolympou, Alexandra (1995). The reconstruction of Thessaloniki after the fire of 1917: A milestone in the history of the city and in the development of Greek urban planning. University Studio Press. ISBN 960-12-0463-6. 
  4. ^ a b v Karadimou-Gerolympou, Alexandra (1996). Urban transformation in the Balkans (1820-1920) : Aspects of Balkan town planning and the remaking of Thessaloniki. University Studio Press. ISBN 960-12-0553-5. 
  5. ^ a b v g d đ e ž z Karadimou-Gerolympou, Alexandra (1995). The reconstruction of Thessaloniki after the fire of 1917: A milestone in the history of the city and in the development of Greek urban planning. University Studio Press. ISBN 960-12-0463-6. 
  6. ^ a b v Karadimou-Gerolympou, Alexandra (1996). Urban transformation in the Balkans (1820-1920) : Aspects of Balkan town planning and the remaking of Thessaloniki. University Studio Press. ISBN 960-12-0553-5. 
  7. ^ „The Thessaloniki of Ernest Hébrard”, I Kathimerini, Thessaloniki, 24. 10. 2004 
  8. ^ a b „The Thessaloniki of Ernest Hébrard”, I Kathimerini, Thessaloniki, 24. 10. 2004 
  9. ^ Zafiris, Christon N. (12. 12. 2004), „The memory of the city: Articles and rare photographs about Thessaloniki”, O Agelioforos, Thessaloniki 
  10. ^ Ολύμπιον & Ολύμπιον Loud Bar Restaurant (na jeziku: grčki), Arhivirano iz originala 21. 7. 2011. g., Pristupljeno 8. 3. 2011 
  11. ^ Restructuring the city: International urban design competitions for the city of Thessaloniki. Andreas Papadakis Publisher. 1998. ISBN 1-901092-16-X. 
  12. ^ a b v Restructuring the city: International urban design competitions for the city of Thessaloniki. Andreas Papadakis Publisher. 1998. ISBN 1-901092-16-X. 
  13. ^ „Πιο λιτή η φετινή «Γιορτή των Αγγέλων»”, O Agelioforos (na jeziku: grčki), Thessaloniki, 3. 12. 2010, Arhivirano iz originala 21. 7. 2011. g., Pristupljeno 8. 3. 2011 
  14. ^ Εντυπωσιακή η συγκέντρωση της Ν.Δ. στην Πλατεία Αριστοτέλους (na jeziku: grčki), 30. 9. 2009, Arhivirano iz originala 21. 7. 2011. g., Pristupljeno 8. 3. 2011 
  15. ^ 100+1 Years of Greece. 2. Athens: Maniateas Publishing. 1999. str. 278—279. 
  16. ^ Koutsabaris, Fotis (25. 3. 2011), „Aναδουλειές για τους ταξιτζήδες”, Makedonia (na jeziku: grčki), Thessaloniki, Arhivirano iz originala 5. 10. 2011. g., Pristupljeno 20. 4. 2011 
  17. ^ „Thessaloniki Metro Construction”. www.ametro.gr. Arhivirano iz originala 23. 12. 2010. g. Pristupljeno 20. 4. 2011. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Аристотелов_трг&oldid=27689440”