Arijel (Mala sirena)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arijel
Osnovne informacije
SupružnikPrinc Erik
DecaMelodi
PorodicaKralj Triton (otac)
Kraljica Atina (majka, pokojna)
Atina, Alana, Adela, Akvata, Arista, Andrina (sestre)
Posejdon (deda)
Neptun (pradeda)
TitulaKraljica Erikovog kraljevstva
Princeza Atlantike
Podaci o liku
Vrstasirena
Rodžena
Podaci o kreaciji
Prvo prik.Mala sirena” (1989)
TumačHale Bejli
GlasDžodi Benson

Arijel je izmišljeni i glavni lik 28. animiranog filma Volt Dizni pikčers, „Mala sirena” iz 1989. godine. Nakon toga se pojavila u TV seriji koja se dešava pre radnje filma (1992-1994), nastavcima filma „Mala sirena II: Povratak u more” (2000) i „Mala sirena: Arijelin početak” (2008), kao i TV seriji „Sofija Prva” (2013) i filmu „Ralf rastura internet” (2018). Arijel je glas pozajmila Džodi Benson u svim zvaničnim animiranim pojavljivanjima i robi. Hale Bejli će tumačiti igranu verziju lika u predstojećem igranom rimejku originalnog filma. Četvrta je Diznijeva princeza, prva princeza koja nije čovek i jedina princeza koja je postala majka.

Arijel je sedma ćerka kralja Tritona i kraljice Atine iz podvodnog kraljevstva Atlantika.[1][2] Često je buntovna i u prvom filmu žudi da postane deo ljudskog sveta. Ona se udaje za princa Erika na kraju prvog filma, koga je spasila od brodoloma i dobijaju ćerku Melodi između prvog i drugog filma.[3]

Lik je zasnovan na naslovnom liku priče Mala sirena autora Hansa Kristijana Andersena, ali je razvijen kao drugačija ličnost za filmsku adaptaciju iz 1989. godine. Arijel je primila mešoviti prijem od kritičara. Neke publikacije poput Tajma kritikuju je zbog prevelike posvećenosti Eriku, dok druge, poput Empajera, hvale lik zbog njene buntovne ličnosti, za razliku od prethodnih Dizni princeza.

Nijedan od filmova nije sinhronizovan na srpski jezik, ali serija jeste i u njoj glas Arijel je pozajmila Nataša Balog. U seriji „Sofija Prva” glas joj je pozajmila Isidora Ralić, a u filmu „Ralf rastura internet” pevačica Ana Štajdohar.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]