Bazilisk

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Otisak drvoreza na kojem je prikazan Bazilisk. Iz knjige Monstrorum historia autora Julisa Aldrovandija, 1642. god.

Bazilisk (grč. βασιλίσκος - mali kralj; lat. Regulus), takođe i vasilisk, je prema evropskim zbirkama čudnih zveri i legendama, mitski reptil koji je navodno kralj otrovnica i koji ima moć da ubije samo jednim pogledom. Prema „Prirodnoj istoriji“ (Naturalis Historia), delu Plinija Starijeg, Bazilisk je mala zmija koja je toliko otrovna da iza sebe ostavlja trag smrtonosnog otrova, a njen pogled je takođe smrtonosan.

Bazilisk je takođe poznat kao i kralj zmija. Prema mitu, ova zmija, može da dostigne džinovsku veličinu, i da živi mnogo stotina godina, rađa se iz kokošijeg jajeta izlegnutog ispod žabe krastače. Načini na koje on ubija izuzetno su čudnovati, jer osim svojih smrtonosnih i otrovnih zuba, Bazilisk ima smrtonosan pogled, i svi koji se zagledaju u zenicu njegovog oka umreće istog trena. Paukovi beže od Baziliska, jer je njihov smrtni neprijatelj, a Bazilisk beži jedino od kukurikanja petla, koje je smrtonosno za njega. U nekim opisima se kaže da je jedina stvar koja može ubiti baziliska lasica, iako navodno i ona obavezno strada u toj borbi. Najraniji zapis ove tvrdnje je u Plinijevoj „Prirodnoj istoriji“, knjizi 8, pasusu 33.[1]

U srpskim srednjovekovnim zapisima, vasilisk je pomenut na mramornom stubu na Kosovu, gde pisac pogrdno govori o turskom sultanu Muratu i njegovom sinu Jakubu, nazivajući ih aspidin i gujin porod, štene lavovo i vasiliskovo.[2]

Bazilisk se takođe pominje i u drugoj knjizi o Hariju Poteru. U njoj je prikazan kao zmija dugačka oko 20m čiji je otrov smrtonosan, a ako je pogledaš u oči umireš (ako pogledaš kroz staklo postaješ zaleđen).

Bazilisk je naziv i za rod malih guštera (porodica Corytophanidae). Zeleni Bazilisk se često naziva Hristovim imenom zbog sposobnosti da trči po vodenoj površini.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Plinije stariji, „Prirodna istorija“, 8.33 (jezik: engleski)
  2. ^ „Despot Stefan: Reci sa stuba na Kosovu”. www.rastko.rs. Pristupljeno 2019-04-20. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]