Bansko vijeće (Hrvatska i Slavonija)
 | Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Bansko vijeće je bilo visoki upravni organ u Hrvatskoj i Slavoniji koje je djelovalo od kraja aprila 1848. do 1850. godine. Osnovano je nakon događanja u martu 1848. godine i nazvano je po uzoru na Hrvatsko kraljevsko vijeće iz 1767. godine.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Koristeći situaciju u Austriji, Mađari su poslali kralju adresu u kojoj su zahtijevali vlastito ministarstvo nezavisno od Austrije, kao vrhovni organ državne uprave. Pod pritiskom ustaničkog pokreta u Beču i pokreta u Pešti, bečki dvor je 27. marta odobrio vlast mađarskog liberalnog srednjeg plemstva, pa je u zajedničkom saboru izglasan zakon o ministarstvu (vladi). Međutim, hrvatske i slavonske županije nisu htjele priznati navedeni zakon niti bilo koju funkciju vlade. Ni sam novoimenovani ban Josip Jelačić nije htio priznati novo uređenje vlasti pa je 19. aprila uputio svim oblastima okružnicu (cirkular) u kojoj zapovijeda svim nadleštvima da ne smiju primiti ni od koga i ni od kuda službene naloge te da se jedino njemu mogu obraćati kao vrhovnom zemaljskom poglavaru. Nekoliko dana potom ban je formirao Bansko vijeće. Iako je kralj osporio bansku naredbu o proglasu od 19. aprila, Bansko vijeće je formirano i počelo djelovati. Kralj je de fakto priznao Bansko vijeće kao vladu u decembru 1848. uspostavljanjem mjesta hrvatskog ministra u austrijskoj vladi kao posrednika između Dvora i Banskog vijeća.
Bansko vijeće je formalno raspušteno naredbom Ministarstva unutrašnjih poslova u Beču od 12. juna i carskom odlukom od 17. juna 1850. godine. Do stvarnog raspuštanja došlo je 26. juna, a nekoliko dana kasnije, 1. jula, ban je osnovao Bansku vladu.
Organizacija[uredi | uredi izvor]
Na čelu Banskog vijeća nalazio se ban kojeg je imenovao kralj. Sabor je tokom 1848. godine odobrio i potvrdio sve naredbe bana koje je izdao u razdoblju od svog imenovanja pa do svečanog preuzimanja dužnosti. Za vrijeme njegove odsutnosti, bana je zamjenjivao podban Mirko Lentulaj, koji je rukovodio Banskim vijećem u okviru ovlašćenja koje bi mu ban povjerio.
Bansko vijeće je imalo sljedeće odsjeke, na čijem čelu su bili stalni predsjednici:
- Odsjek unutarnjih djela;
- Odsjek prosvjećivanja;
- Bojni odsjek;
- Odsjek finansija;
- Odsjek pravosuđa (formiran krajem juna 1848).
S obzirom na Jelačićevu odsutnost, Bansko vijeće je samostalno upravljalo unutrašnjim poslovima Hrvatske i Slavonije i djelovalo kao faktička vlada do proglašenja Martovskog ustava.