Bentbaša

Koordinate: 43° 51′ 34″ S; 18° 26′ 10″ I / 43.859505° S; 18.436005° I / 43.859505; 18.436005
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bentbaša
Brana na Bentbaši
Administrativni podaci
GradSarajevo
Geografske karakteristike
Koordinate43° 51′ 34″ S; 18° 26′ 10″ I / 43.859505° S; 18.436005° I / 43.859505; 18.436005
Bentbaša na karti Sarajeva
Bentbaša
Bentbaša
Bentbaša na karti Sarajeva

Bentbaša (bent-nasip, brana; u izgovoru često i Bembaša) je dio Sarajeva uz tok rijeke Miljacke. U vrijeme nastanka grada ovdje su se nalazili Isa-begovi mlinovi i menzilhane (gostionice).

Rijeku je ovdje nekada premošćivala ćuprija od jarećih mijehova, koju je ovdje naredio postaviti Omer-paša Latas. Zatim drveni most, sagrađen 1793. godine, koji je služio vađenju drvenih balvana, koji su spuštani u Paljansku Miljacku i rijekom transportovani do grada. Tomrukčije (trgovci drvetom) vadili su ih iz vode na Bentbaši i prodavali.[1]

Dolaskom Austrougarske na ovom dijelu sagrađeno je kupalište Da Rive još 1884. godine. Gradnjom puta ka Kozijoj ćupriji, probijen je današnji tunel i sagrađena Narodna banja, koja je otvorena 20. jula 1902. godine. Ovdje su Sarajke prale rublje i ćilime i vozili su se kerepi.

Bentbaša je opjevana u pjesmama sevdalinkama. U Hadži-Šabanovoj kahvi, uz ples Jermenki i dibek (tucanjem zdrobljenu kahvu), ostajalo se do zore. Imala je dva nivoa, s terasom na stubovima iznad vode. Na brežuljku sa druge strane rijeke, nalazila se kafana Babića bašta i jedno od prvih dječjih igrališta u Sarajevu. Sa naseljima Toplik, na lijevoj i Brodac, na desnoj obali Miljacke, ulazilo se sa Bentbaše u grad. Danas se ovdje nalaze gradski bazen, brana, Geteov institut BiH, Ambasada Republike Slovenije u BiH i dr.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Kad ja pođoh... Znate li priču o sarajevskoj Bentbaši”. radiosarajevo.ba (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2023-02-05.