Biblioteka „Jovan Dučić“ (Barajevo)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Biblioteka grada Beograda
Biblioteka grada Beograda
Pogled na ulaz u biblioteku "Jovan Dučić", Barajevo
Osnivanje1954.
LokacijaBeograd
 Srbija
Koordinate44° 34′ 38″ S; 20° 25′ 02″ I / 44.577209° S; 20.41733° I / 44.577209; 20.41733
Vrstajavna biblioteka
DirektorJasmina Ninkov
Prevoz
autobus 560 "Lasta"
AdresaMiodraga Vukovića 2, Barajevo
Veb-sajtBiblioteka grada Beograda

Biblioteka „Jovan Dučić" (Barajevo) nalazi se u sastavu Biblioteke grada Beograda i centralna je biblioteka u opštini Barajevo. U sastavu ove biblioteke, u Vraniću, radi ogranak biblioteke „Branko Ćopić”(Vranić).

Istorijat[uredi | uredi izvor]

U Kraljevini Jugoslaviji glavni inicijatori za organizovanje prvih seoskih čitaonica i knjižnica bili su učitelji. Napredni omladinci su bili deo ove kulturne ekipe koja je radila sa velikim teškoćama, povremeno i sa prekidima i sa vrlo oskudnim sredstvima. Režim je suzbijao je i onemogućavao njihov rad. Posle oslobođenja, u cilju opismenjavanja stanovništva, u Kulturnim centrima organizovani su seminari i kursevi. U Barajevu je 1. januara 1963. godine formiran Kulturni centar Barajevo, spajanjem narodne biblioteke, Narodnog univerziteta i Doma kulture, sa zadatkom da širi kulturno-prosvetnu delatnost. Centralna (matična) biblioteka je organizovna u sedištu opštine Barajevo a u selima se otvaraju čitaonice (knjižnice) koje su organizaciono bile vezane za matičnu biblioteku.[1]

Skupština opštine Barajevo, 25. februara 1977. godine, daje saglasnost na odluku o podeli Kulturnog centra Barajevo na dve nove radne organizacije, Narodni univerzitet „Barajevo” u Barajevu i Narodna biblioteka „Beogradski bataljon” u Barajevu, ul Maršala Tita br. 87. Ogranak biblioteke u Vraniću zvanično je pripojen ovoj biblioteci još 1973. godine.

Referendumom iz 1989 godine, kada je i prihvaćen predlog o udruživanju u Biblioteku grada Beograda, Narodna biblioteka „Beogradski bataljon” Barajevo ulazi u sastav Biblioteke grada Beograda. Ovim udruživanjem ostvaruje se bolja radna i poslovna povezanost, jedinstveno planiranje rada, izgradnja jedinstvenog bibliotečkog-informacionog sistema i poboljšanje materijalnog položaja biblioteke i radnika.

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Ogranci[uredi | uredi izvor]

Programske aktivnosti[uredi | uredi izvor]

Programskim aktivnostima kao što su književne večeri, predavanja, izložbe, radionice, biblioteka obogaćuje rad sa čitaocima. Organizuju se i takmičenja recitatora, „Majska pesnička susretanja”, „Vaskršnje čarolije”.[2]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mihailo Maletić. Barajevo i okolina. Beograd, 1964.: "Narodna knjiga" Beograd. str. br. 216 i 217. 
  2. ^ „Kulturne politike Beograd” (PDF). 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]