Bitka na Glasincu (1878)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bitka na Glasincu (1878)
Deo Bosna i Hercegovina pod austrougarskom vlašću
Vreme21. septembar 1878.
Mesto
Ishod poraz pobunjenika
Sukobljene strane
pobunjenici  Austrougarska
Komandanti i vođe
pukovnik Rakosović
Uključene jedinice
pobunjeno muslimansko i srpsko stanovništvo austrougarska pukovnija
Jačina
7.000 nepoznati
Žrtve i gubici
brojni, masovno stradnje srpskih civila značajni

Bitka na Glasincu desila se 21. septembar 1878. godine na Glasincu, kada su se sukobile pobunjeničke snage sa austrougarskom vojskom. Nakon ulaska austrougarskih trupa u Sarajevo, okupacione trupe su septembra 1878. godine u istočnoj Bosni naišle na poslednji snažan otpor, na Glasincu.

Ustanici su se utvrdili na položaju između Bandina Odžaka i Šenkovića na Glasincu. Snagu pobunjenika činilo je oko 7.000 boraca sa tri topa. Bitka je počela rano ujutro u sedam sati i trajala je do jedan sat po podne. Završila se teškim porazom pobunjeničkih trupa. Posle boja pobunjenici su se sa Glasinca povukli u pravcu Rogatice te dalje prema Goraždu i Višegradu. U borbi su austrougarske jedinice imale osjetne gubitke. Pod komandom pukovnika Rakosovića austrougarske trupe ušle su u Rogaticu 22. septembra 1878, a zatim i u ostala mjesta istočne Bosne. Po ulasku u varoši istočne Bosne odmah je počelo razoružavanje naroda, koji je pod prijetnjom smrtne kazne pozvan da preda oružje.

U borbi na Glasincu odigrala se i velika pogibija srpskog stanovništva u zbjegovima na Mladu, kada je odred austrijskih trupa upao u zbjegove i izvršio mnoga zvjerstva.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Grupa autora (2009). Rogatica. Sarajevo: Šahinspahić.