Burunjor
Grupa: | mitološko biće, kriptid |
---|---|
Podgrupa: | "Živi dinosaurus" |
Područje: | Australija |
Stanište: | divljina Australije |
Burunjor (engl. Burrunjor) je mitološko biće iz mitologije aboridžinskih naroda. Ovo biće navodno obitava u divljini Australije.
Etimologija naziva[uredi | uredi izvor]
Drugi nazivi[uredi | uredi izvor]
Diljem Australije postoje i drugi nazivi za burunjora, kao što su:
- vatuk mugadung (engl. Wathuk Muggadung),
- vijungare (engl. Wyungare),
- kurpanija (engl. Kurpanya),
- i mura-muri (engl. Murra-Murri).
Opis kriptida[uredi | uredi izvor]
Opis burunjora u mitologiji i narodnim predanjima[uredi | uredi izvor]
U mitologiji burunjor je biće koje je opisano kao dvonožni gmizavac sa dugim zadnjim nogama nalik ptičjima, sa kratkim rukama, i sa glavom i repom krokodila. Ovo biće je opasano, i ubija i jede sve životinje i ljude na koje naiđe, i njegova rika je zaglušujuća.
Opis burunjora iz modernog doba[uredi | uredi izvor]
U kreacionizmu[uredi | uredi izvor]
Prema riječima kreacionista burunjor je jedan od dokaza da su ljudi živjeli zajedno sa dinosaurusima. Oni ga opisuju kao biće nalik na teropodskog dinosaurusa. Ovo biće je visoko 6 metara i dugo 10 metara, ima dvije kratke ruke sa oštrim kandžama, dugi rep, stope su mu široke 76 centimetara, snažne čeljusti pune oštrih zuba, i koža ovog biće je slična koži krokodila.
Hronologija susreta sa ovim bićem i viđenja[uredi | uredi izvor]
- 1950. godine australski stočari, iz okoline grada Burktauna, su vlastima prijavljivali navodne slučajeve da je nepoznata ogromna zvjer napadala i ubijala njihovu stoku. Prema njihovim riječima, ovo biće je uvijek iza sebe ostavljalo velike troprste otiske;
- 1950. godine Džek Pekam, na području Arnemove zemlje, je navodno pronašao velike troprste otiske;
- 1957. godine australski stočari, sa područja oko rijeke Makartur (u Sjevernom teritoriju), su navodno pronašli ostatke napola pojedene stoke koju je ubila nepoznata velika zvijer;
- 1960. godine, u blizini gradova Alis Springs i Maunt Ajza (u Kvinslendu), su navodno pronađeni troprsti otisci nalik otiscima teropodskih dinosaurusa;
- 1961. godine, u blizini mjesta Lagun Krik, Džon Metju se navodno sureo sa velikim gmizavcem koji je bio dug oko 10 metara;
- 1961. godine, u sjeverno od Maunt Ajza, jedan lovac se navodno sureo sa velikim gmizavcem koji je bio dug oko 8 metara;
- 1978. godine, u divljini Sjeverne teritorije, dva aboridžinska tragača i policajac se navodno susreli sa velikom životinjom koja ih je uplašila i navela ih da napuste mjesto gdje su kampirali;
- 1979. godine, u divljini sjeverno od grada grada Burktauna, nekoliko aboridžinski ribara je navodno pronašli troprste otiske nalik otiscima teropodskih dinosaurusa;
- 1980. godine, na području Kamuna distrikta, Maks Fild je navodno pronašao troprste otiske nalik otiscima teropodskih dinosaurusa;
- 1980. godine, na području Golf Kantrija (u blizini Karpentarijskog zaliva), stočar Čarls se navodno susreo sa velikim gmizavcem koji je u svojim čeljustima nosio jednu krava. Takođe su u blizini navodno pronađeni troprsti otisci nalik otiscima teropodskih dinosaurusa;
- 1982. godine, na istočnom području Arnemove zemlje, je navodno viđen gmizavac veličine odraslog čovjeka;
- 1984. godine, u blizini grada Naruma (u Novom Južnom Velsu), su navodno pronađeni troprsti otisci nalik otiscima teropodskih dinosaurusa. Bili su široki 76 centimetara;
- 1985. godine, na putu pored rijeke Roper (sa područja Sjeverne teritorije), se desilo posljednje viđenje burunjora. Prema riječima svjedoka ovo biće je bilo visoko 6 metara.
Moguće objašnjenje ovog kriptida[uredi | uredi izvor]
Postoji nekoliko mogući objašnjenja za neke od opisa ovog kriptida. U ovim slučajevima se radi o kulturološkim sjećanjima Aboridžina na dvije vrste veliki izumrli gmizavca koji su nekada nastanjivala Australsku divljinu:
- Megalenija priska (lat. Megalania prisca) - najveća vrsta guštera iz porodice varana. Ova vrsta je bila duga 7,9 metara i teška do 320 kilograma. Megalenija je živjela u Pleistocenu (do prije neki 40.000 godina)[1][2]. Bila je glavni predator u Australiji do svog izumiranja. Iako postoje navodne priče koje govore o susretima moderni ljudi sa živim primjercima megalenije[3][4], ne postoje čvrsti dokazi koji bi dokazali tvrdnje da ova vrsta još postoji u Australskoj divljini. Reks Gilroj, poznati australijski kriptozoolog je 2009. godine zajedno sa herpentologom Tonijem Gerardom i stručnjakom za australijsku divljinu Gerijem Opitom organizovao ekspediciju koja je za cilj imala pronaći čvrste dokaze o postojanju živi primjeraka Megalenije. Ekspedicija se desila u nacionalnom parku Volemi u Novom Južnom Velsu. Ovaj tim istraživača je postavio mamce i kamere koje je trebalo da zabilježe eventualne aktivnosti na području, međutim, ekspedicija nije pronašla nikakve dokaze o postojanju živi primjeraka. Mogućnost da ova drevna vrsta i danas luta negde u nepristupačnim djelovima Australije je veoma mala, i spada u područje kriptozoologije;
- i Kuikana fortirostrum (lat. Quinkana fortirostrum) - najveća vrsta kopneni krokodila iz roda Kuikana (lat. Quinkana) koja je živjela u isto vrijeme kad i Megalenija. Ova vrsta je bila duga 6 metara i teška do 320 kilograma.
-
rekonstrukcija izgleda vrste Megalenija priska
-
odnos veličina između najveći guštera iz porodice varana u poređenju sa odraslim čovjekom
-
odnos veličina između veliki kopneni mesoždera iz različiti grupa kičmenjaka u poređenju sa odraslim čovjekom
-
rekonstrukcija izgleda Kuikana fortirostrum
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Price, Gilbert J.; Louys, Julien; Cramb, Jonathan; Feng, Yue-xing; Zhao, Jian-xin; Hocknull, Scott A.; Webb, Gregory E.; Nguyen, Ai Duc; Joannes-Boyau, Renaud (01. 10. 2015). „Temporal overlap of humans and giant lizards (Varanidae; Squamata) in Pleistocene Australia”. Quaternary Science Reviews. 125: 98 — 105. doi:10.1016/j.quascirev.2015.08.013.
- ^ Molnar 2004
- ^ „Australian Giant Reptilian Monsters - Queensland Reports”. Pristupljeno 22. 03. 2012.
- ^ Eberhart, George (2002). A Guide to Cryptozoology Mysterious Creatures Volume 1 A-M. ABC-CLIO. str. 28.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Molnar, Ralph E. (2004). Dragons in the dust: the paleobiology of the giant monitor lizard Megalania. Bloomington: Indiana University Press. ISBN 978-0-253-34374-1.
- Gilroy, Rex (2013). Burrunjor: The Search for Australia’s Living Tyrannasaurus. Uru Publications.