Vavel

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vavel na reci Visli

Vavel (polj. Wawel) je utvrđeno krečnjačko brdo u gradu Krakovu u Poljskoj. Brdo je visoko 228 metara.[1] Na vrhu brda nalazi se Kraljevski dvorac sa oružarnicom i katedralom u čijoj se kripti nalaze grobovi drevnih kraljeva Poljske i drugih zaslužnih Poljaka. Ovde su se odvijala i krunisanja poljskih kraljeva. Zbog toga ovo mesto ima veliki značaj za poljski narod.

Vavel je u 9. veku postao najvažniji utvrđeni zamak plemena Vislani. Prvi istorijski vladar Poljske Mješko I (oko 965-992) iz dinastije Pjast, kao i njegovi naslednici Boleslav I Hrabri (992-1025) i Mješko II (1025–1034) imali su ovde svoju rezidenciju. U to vreme Vavel je bio jedan od najvažnijih centara za širenje hrišćanstva. Prve romaničke građevine koje su služile biskupima Krakova nastale su oko 1000. Od vremena kralja Kazimira I (1034–1058) Vavel je postao politički i administrativni centar poljske države.[2] Veći deo današnje katedrale nastao je u 14. veku (građevina je osveštana 1364. pošto je prethodna stradala u požaru), a kapele su joj dodate kasnije. Vreme vladavine jagelonske dinastije u 16. veku bilo je vreme najveće raskoši Vavela. U periodu 1507–1536 kraljevski dvorac je temeljno preuređen. Kralj Sigismund I je bio sponzor ovog velikog poduhvata. Radovima su rukovodili italijanski arhitekte: Frančesko iz Firence i Bartolomeo Bereči. Sobe su raskošno dekorisali italijanski i poljski majstori. U dekoraciji se naročito ističu tapiserije. Posle 1609. poljski kralj se preselio u Varšavu i od tada je dvorac zanemaren. Austrijanci su preuzeli Krakov 1795. i na Vavelu gradili kasarne i druge vojne objekte. Dvorac je restauriran krajem 19. i početkom 20. veka.

Zajedno sa istorijskim jezgrom Krakova, Vavel je na listi Svetske baštine UNESKO.

Legende[uredi | uredi izvor]

U podnožju brda, pored reke Visle, nalazi se statua zmaja koji je simbol grada. Po legendi zmaj je proždirao devojke, a kralj je obećao ruku svoje kćeri onome ko ubije zmaja. Mnogi hrabri vitezovi su pokušali i nisu uspeli. Najzad se jedan zanatlija dosetio i ostavio ovčiju kožu natopljenu sumporom pred zmajevu jazbinu. Zmaj je pojeo kožu, postao je jako žedan, i pio je vodu iz Visle dok mu stomak nije pukao. Legenda još tvrdi da se zmajev zub danas nalazi blizu vrata katedrale.

Neke filozofsko-religijske grupe veruju da su zidovi dvorca Vavel magični izvor pozitivne energije.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dr. Jan Urban, "Geological foundation of Krakow" retrieved from the Internet Archive, May 21, 2008
  2. ^ History of Wawel Hill Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. april 2016) at wawel.krakow.pl

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]