Valerija Mesalina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Valerija Mesalina
Mesalina u naručju drži sina Britanika
Lični podaci
Puno imeValerija Mesalina
Datum rođenja25. januar 17. n. e./20. n. e.
Mesto rođenjaRim, Rimsko carstvo
Datum smrti48. n. e. (28/31 god.)
Mesto smrtiRim, Rimsko carstvo
Porodica
SupružnikKlaudije
PotomstvoKlaudija Oktavija, Britanik
RoditeljiMarko Valerije Mesala Barbat
Domicija Lepida Mlađa
DinastijaJulijevci-Klaudijevci
Rimska carica–supruga
Period24. januar 41. — 48.
PrethodnikMilonija Cezonija
NaslednikAgripina Mlađa


Valerija Mesalina (lat. Valeria Messalina) je bila treća supruga rimskog cara Klaudija. Bila je kćerka Marka Valerija Mesale Barbata i Domicije Lepide Mlađe i tako sa očeve strane bliska rođaka cara Nerona, rođaka cara Kaligule i pra-pra-nećaka cara Oktavijana Avgusta. Poznata je po snažnom uticaju na svog muža, zbog koga je postala jednom od najmoćnijih žena svog doba, ali i sklonosti promiskuitetu zbog koga je kod kasnijih generacija postala oličenjem razvrata, nemorala, dekadencije i izopačenosti Rimskog carstva. Klaudije ju naredio da se Mesalina pogubi nakon što je otkrivena zavera koju je protiv njega organizovala s jednim od svojih ljubavnika. Njena loša reputacija je verovatno rezultat političke pristrasnosti. Mesalinina neslavna reputacija utvrđivana je u umetničkim delima i književnosti u modernim vremenima.

Porodica[uredi | uredi izvor]

Mesalina je rođena u istaknutoj rimskoj aristokratskoj porodici. Njena majka, Domicija Lepida Mlađa, bila je najmlađe dete konzula Lucija Domicija Ahenobarba i Antonije Starije. Antonija Starije bila je ćerka trijumvira Marka Antonija i njegove četvrte žene, Oktavijanove sestre, Oktavije Mlađe. Ahenobarb i Antonija Starija imali su troje dece, Domiciju Lepidu Stariju, Domiciju Lepidu Mlađu i Gneja Domicija Ahenobarba, oca budućeg cara Nerona.

Mesalinin deda, bio je ujedno i deda cara Nerona, čime su on i Mesalina bili bliski rođaci. Otac buduće carice, Marko Valerije Mesala, bio je sin Klaudije Marcele, ćerke Avgustove sestre, Oktavije Mlađe. Time su i Mesalinina baka po ocu (Klaudija Marcela) i baka po majci (Antonija Starija) bile ćerke Oktavije Mlađe. Antonija Starija takođe je bila tetka po majci cara Klaudija koji će kasnije postati Mesalinin muž.

Mladost i udaja za Klaudija[uredi | uredi izvor]

Malo toga se zna o Mesalininom životu pre njene udaje za Klaudija, koji je bio njen rođak. Mesalina i Klaudije imali su dvoje dece, ćerku Klaudiju Oktaviju (rođena 39. ili 40. nove ere) i sina Britanika.[1] Klaudija Oktavija kasnije je postala prva Neronova žena.

Moguće je da je Mesalina bila u krugu miljenika cara Kaligule. Posle ubistva Kaligule i njegove porodice, 24. januara 41. godine, Klaudije je postao car zahvaljujući podršci pretorijanske garde a Mesalina je postala carica.

Rimska carica[uredi | uredi izvor]

Antički istoričar Tacit u svojim Analima, tvrdi da se Klaudije nalazio pod jakim uticajem svojih žena te je Mesalina uskoro stekla veliku moć. Klaudijeva vladavina isprava je bila dosta nesigurna, budući da je na vlast došao nakon ubistva svog prethodnika i nije imao podršku senatske klase. Mesalina se uskoro okrenula uklanjanju svojih potencijalnih rivala, a njene prve žrtve bile su Kaliguline sestre, Agripina Mlađa i Julija Livila. One su bile poslednja preživela deca Germanika i Agripine Starije a time i praunuke Oktavijana Avgusta. Nakon neuspele zavere protiv svog brata, Kaligule, obe sestre prognane su na Pontinska ostrva. Po dolasku na presto Klaudije je opozvao Agripinu i Juliju iz progonstva.

Uskoro su Agripina i Julija postale meta Mesalininih spletki, pa je naposletku Klaudije, pod Mesalininim uticajem, prognao Juliju na ostrvo Pandaterija pod optužbom za preljubu sa Senekom Mlađim.

Mesalina je uskoro počela da koristi svoj uticaj nad Klaudijem za sticanje lične koristi i uklanjanje njenih neprijatelja.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]