Pređi na sadržaj

Википедија:Trg/Arhiva/Razno/31

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Spin off[uredi | uredi izvor]

Kako bi bilo najbolje prevesti ovaj izraz? Npr. serija "Džoi" je spinoff "Prijatelja".

...znači Đoji je derivat serije Prijatelji. Derivat je mišljen kao produžetak uspešne serije, koja je Prijatelji bila. --Mile 12:51, 8. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Mislim da nema baš zgodnog prevoda. Derivat mi suviše zvuči tehnički, kao naftni derivati, pa iako je u suštini tačno ne prija baš uhu. Možda bi približno tome, ako se već ne želi tuđica, bio izraz "sporedni serijal" ili "izvedena serija" ili možda bratska/sestrinska serija.Velimir85 20:00, 8. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Možda opisno: „nastala iz serije Prijatelji...“ --Đorđe D. Božović (razgovor) 22:56, 8. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Ja bih ga napisao spinof i napravio odrednicu. --loshmi 03:10, 9. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Imena mjuzikala[uredi | uredi izvor]

Kako se kod nas prevode imena mjuzikala "Seven Brides for Seven Brothers" i "Brigadoon"?--Nikola Todorović 16:02, 9. novembar 2007. (CET)[odgovori]



Sedam nevesta za sedmoricu braće i Brigadun.

--delija 18:14, 15. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Valjda se kaže nevesti?--Vojvoda (razgovor) 22:03, 15. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Ne. U pravopisnom rečniku „Pravopisa srpskoga jezika“ stoji:
nevesta, gen. mn. nevestâ (ek.), t. 94c(1)
nevjesta, gen. mn. nevjestâ (ijek.), t. 94c(1)
--Đorđe D. Božović (razgovor) 22:20, 15. novembar 2007. (CET)[odgovori]

lecenje kondiloma[uredi | uredi izvor]

Da li postoji nacin za lecenje kondiloma osim pomocu tecnog azota?Molim vas da mi kazete da li postoji neki drugi nacin i gde mogu da odem na pregled i eventualno to da uradim posto u Leskovcu odakle sam ne mogu nista vise da urade i ne mogu da mi daju nikakvu preporuku.Stanje je vec ozbiljno, jer sam se inficirao jos pre 3 meseci.Unapred zahvalan.

Pogledaj ovaj tekst i ovaj forum, ali se nemoj lečiti preko Interneta jer bi mogao da umreš od greške u kucanju! Ako nema u Leskovcu ima u Nišu, ako nema ni u Nišu ima u Beogradu... Nikola 08:23, 10. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Vsem privet! Я živu v Rossii. Я hoču vыučitь serbskiй яzыk, poэtomu i zaregistrirovalsя na serbskom razdele Vikipedii. S čego lučše načatь izučenie serbskogo яzыka?

Dobrodošao! :) Pogledaj Serbskiй яzыk i Serbskiй яzыk dlя načinaющih: Učebnik i razgovornik. Nikola 08:23, 10. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Zdravo[uredi | uredi izvor]

Sakam da ve prasam nesto pa se nadevam deka ke dobijam soodveten odgovor. Moeto prasanje e : Dali Josip Broz Tito ima dobieno nobelova nagrada za mir ? se nadevam deka ke mi ispratite odgovor za brzo Odnapred vi blagodaram Pozdrav od Prilep Makedonija

Ne. Pogledaj Nobelova nagrada za mir. --Dzordzm 19:35, 11. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Banja Luka[uredi | uredi izvor]

Zanima me kako je Banja Luka svrstana među sjajne članke kad ne navodi ni nijedu referencu. Našao sam neka ne poklapanja što se tiče popisa stanovništva iz 1991. godine.

Primer

Na člnku Banja Luka

  • Opština Banja Luka:
  • Srbi - 106.826 (54,58%)
  • Hrvati - 29.026 (14,83%)
  • Muslimani - 28.558 (14,59%)
  • Jugosloveni - 23.656 (12,08%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 7.626 (3,92%)

Na http://www.hdmagazine.com/bosnia/census/cens-sz.html

--Rade Nagraisalović 12:07, 14. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Na sličnu situaciju sam i ja naišao kad sam radio na članku o Mrkonjić Gradu. Mislim da se pre zvanične verzije Popisa iz 1991. godine pojavila i neka preliminarna. Verovatno im je bilo potrebno malo vremena dok je sve detaljno obrađeno, provereno itd. Neki izvori navode podatke iz te preliminarne verzije (bez napomene da su to preliminarni rezultati), drugi se pozivaju na ove prve izvore itd. Mislim da je tako došlo do male zbrke i neslaganja. Ja sam zvanične podatke pronašao na sajtu za statistiku Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Ne znam sad web adresu, ali se lako može naći na pretraživaču. M!cki talk 12:18, 14. novembar 2007. (CET)[odgovori]

M!cki, hajde probaj da iskopaš taj podatak, pa da ga stavimo i kao referencu i tako ubijemo 2 muve jednim udarcem. ;) --Slobodni umjetnik 22:33, 14. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Evo iskopao sam ja: [1] Federalni zavod za statistiku mi se čini dovoljno mjerodavan. Po njemu su pisani podaci koji se nalaze u članku. Sad nemam vremena, ali ću sutra ili prekosutra to da ubacim i kao referencu. --Slobodni umjetnik 22:53, 14. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Ovakve stvari je jako teško raspetljati, što znam iz rada na člancima o predsedničkim izborima u Srbiji. U tom slučaju, Statistički zavod, Republička izborna komisija i Službeni glasnik su ponekad davali po tri potpuno različita seta podataka. Najbolje što možemo da uradimo je da izaberemo šta nam se čini kao najmerodavnije (u tom slučaju ja sam birao Službeni glasnik), navedemo referencu i u odeljku za napomene naznačimo eventualna neslaganja sa drugim pouzdanim izvorima. --Dzordzm 19:49, 15. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Zabrinuti posmatrac[uredi | uredi izvor]

Postovani administratori

Pokusao bih da ukazem na nepravilnost i netacnost unesenom na delu promovisanja hrvatske i to :"Kao najvažnije velikane koje su ostavili dubok trag u hrvatskoj povijesti moramo napomenuti tri dobitnika Nobelove nagrade: Ivu Andrića "

Mislim da ovome nije mesto na njihovom delu posto je covek zivio i umro u Srbiji a ne hrvatskoj i mislim kao i vecina moji kolega da je Ivo Andric Srpsko kulturno dobro .Molim vas ako je moguce da se to ispravi ili me nekim drugim nacinom uverite da nisam dobro obavesten.

Miladin Panic

bata_p@hotmail.com — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 77.105.36.170 (razgovordoprinosi)

Vikipedija na hrvatskom jeziku je odvojen projekat na kojem rade potpuno drugi ljudi. Mi se trudimo da na ovoj Vikipediji održimo neutralan ton. Kako druga jezička izdanja ide samo njima na ponos ili sramotu i mi se u to ne mešamo. Ako zaista misliš da je ovo problem, odi na hrvatsku Vikipediju i pokušaj da objasniš, ali mislim da nećeš ništa postići, a ovakvih primera ima mnogo više. Uzgred, o Ivi Andriću je raspravljano i na ovoj Vikipediji i zaključak je da se on ispravno mora voditi i kao hrvatski (po rođenju) i kao srpski (po opredeljenju i delovanju) pisac. --Dzordzm 19:47, 15. novembar 2007. (CET)[odgovori]

A šta tačno znači hrvatski po rođenju,pošto je rođen u Bosni(ili ja opet grešim)? Crni Bombarder!!! Šumski Krst(†) 20:14, 15. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Rođen je u hrvatskoj porodici iz Bosne, a tek kasnije počeo se izjašnjavati kao Srbin. --Đorđe D. Božović (razgovor) 22:23, 15. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Misliš katoličkoj? Crni Bombarder!!! Šumski Krst(†) 01:15, 16. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Da, katoličkoj po veroispovesti, i hrvatskoj po narodnosti. Kod njega i njegove porodice jeste bila izražena svest o pripadanju hrvatskome narodu i Ivo Andrić se jeste bio izjašnjavao kao Hrvat u mladosti. --Đorđe D. Božović (razgovor) 02:25, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]
I Alija Izetbegović se u mladosti izjašnjavao kao Srbin muslimanske veroispovesti pa ga niko sada ne označava kao srpskog političara u Bosni niti kao srpsko-muslimanskog političara. --Vojvoda (razgovor) 12:15, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Predlažem otvaranje posebnog trga pod nazivom "Tesla, Andrić, Karadžić, Mladić, Kandić, Srebrenica, del Ponte, Makedonija i Bugarska". Može negde zajedno sa pravopisnim. Nadam se da nisam ništa propustio. --Dzordzm 20:26, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Šablon:Vikidatum[uredi | uredi izvor]

Šablon:Vikidatum bi mogao da bude zamena za tabelu na početnoj strani Trga. --Dejvas razgovor 01:32, 16. novembar 2007. (CEST)[odgovori]

Šablon ima smisla samo ako se upotrebljava više puta u glavnom imenskom prostoru? Ti trenutno predlažeš samo jedno mjesto za upotrebu. Čemu onda šablon? Hm. --Kaster 01:48, 16. новембар 2007. (CET)[odgovori]

Pa, nije to ideja da se postavi samo na jednom mestu, pogodan je za postavljanje na korisničkim stranicama, zatim gde god je potreban link npr. na današnji datum ili na totalan broj stranica srpske Vikipedije. Čak bi mogao da ide i na Glavnu stranu, samo bi trebale da se malo promene boje kako crvena ne bi drečala previše. Mislim da ovaj šablon nije besmislen! --Dejvas razgovor 02:02, 16. novembar 2007. (CEST)[odgovori]

Upućeno urednicima:[uredi | uredi izvor]

DEFINICIJA ENTROPIJE JE POGREŠNA i POTPUNO ALOGIČNA. Nije potrebno da neko bude fiѕičar da bi shvatio da je u pitanju greška. Sve sile i sva polja su uravnotežena na temp. apsolutne nule, a težnja svih sistema je da se hlade - da dostignu temp. apsolutne nule - znači da teže ka revnoteži, uređenosti. Do zabune vašeg pisca dolazi otuda što je mera entropije količnik, pa veći broj označava veće hlađenje, veću težnju ka temp. apsolutne nule.

Mera entropije je odnos energije nekog sistema i apsolutne nule. Ova funkcija tezi ka konstanti - apsolutnoj nuli.

Znaci da veci broj oznacava vecu neuredjenost sistema. Vrela voda je NEUredjeniji sistem od hladne vode (U vreloj vodi molekuli se haoticnije krecu nego u hladnoj) , a voda se spontano hadi ,a ne greje.

Ja sam pre godinu dana, priložio jednu elgantnu definiciju : -Entropija je težnja sistema da pređe u stanje veće uređenosti- SVAKI SISTEM SE SPONTANO HLADI , i ta definicija je stajala skoro godinu dana. Neko je skinuo i postavio onu nakaznu alogičnu konstrukciju. Ne shvatam motiv, osim ako nije u pitanju zloba, bolesni egoizam i slične stvari.

Ako je nekome toliko stalo da baš njegova definicija bude u Vikipediji neka bar nauči termodinamiku

Boleo bih da mi se javi javi urednik koji je skinuo miju definiciju postavio ovu koja je u suprotnosti sa fiѕikom i logikom Stojan Stojandjordjevic 14:52, 16. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Da li bi mogao da navedeš neku stručnu literaturu koja potkrepljuje te tvoje tvrdnje? Ja evo gledam nešto literature što imam iz fizičke hemije (npr. „Odabrana poglavlja fizičke hemije“, Dušan Malešev), i sve mi se čini da se svuda navodi težnja sistema da pređe u stanje veće neuređenosti, kao i da sve spontane, ireverzibilne procese prati porast entropije. Uzgred, za sadašnju reviziju članka je u većoj meri zaslužan korisnik Macura koji je inače doktor fizičkih nauka i profesor fizičke hemije, te bi bilo zaista zgodno da i ti malo konsultuješ relevantnu literaturu, i navedeš nam odakle crpiš svoje tumačenje problema. Takođe, za ovakve diskusije prikladnije mesto je strana za razgovor samog članka. Poz --Kale info/talk 17:23, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Nije ti potreban nikakav udzbenik. Samo malo razmisljaj. Do zabune uvazenog doktora je doslo zato sto je mera entropije kolicnik, pa veci broj oznacava vecu nesrazmeru - neravnotezu. (Medju nama receno, postovani doktor ne razume bas najbolje ono o cemu pise. Podseticu te da je u tom istom clanku tvrdio da vasiona tezi ka haosu. Tada nisam imao vremena da reagujem, ali je neko drugi tu nesuvislost uklonio) Mera entropije je funkcija - odnos lokalne temperature nekog sistema i apsolutne nule. Ova funkcija tezi ka uravnotezenju.

Inace, podatke nisam pokupio u nekom prirucniku nego sam poodavno naucio iz mnogih kjiga o termodinamici i zapamtio. Sada ne mogu da se setim naslova i autora, ali ako pogledas bilo koju knjigu sa naslovom ``Osnovi termodinamike`` ili bilo koji naslov koji sadrzi rec ``termodinamika`` moci ces da se uveris da mnpogi relevantni naucnici ne razmisljaju kao nas uvazeni doktor fizike i profesor fizicke hemije. Naime, KOSMOS NE TEZI KA HAOSU NEGO KA RAVNOTEZI Pozdrav Stojan

Apsolutno je irelevantno šta smo ti, ja, Pera, Mika, Đole itd. naučili ili zapamtili u školi, jedino što je relevantno je referentna literatura, i Vikipediju će uvek i isključivo zanimati reference (dakle trebaće joj udžbenik, više-manje za mene), tako da dok ne obezbediš adekvatne reference sve tvoje tvrdnje su ravne originalnom istraživanju, a njemu nije mesto na Vikipediji. Dakle, molim te, pre nego što napraviš dodatne izmene u članku, nađi za njih potporu u relevantnoj literaturi. Hvala unapred --Kale info/talk 20:55, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Sorry, Stojane, ali entropija spontano raste. U tvom primeru, entropija vode opada ali entropija njene okoline raste i to više nego što entropija vode opada, tako da entropija celog sistema raste. --Dzordzm 20:22, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Sorry Dzordzm, nisam ni tvrdio da entropija raste ili opada GOVORIM O UREDJENOSTI SISTEMA. uKOLIKO ENTROPIJA RASTE SISTEM JE UREDJENIJI

Dodatak[uredi | uredi izvor]

pokusaj da razmisljas ovako: Imas dve case vode, jedna je vrela, druga je sobne temperature. Energija koju ta voda ima potice od kinetickog kretanja molekula vode u casi. U vreloj vodi molekuli se krecu brze nego u hladnoj. Znaci da casa sa vrelom vodom ima vecu energiju. Ako drugoj casi dodamo energiju - zagrejemo je i njeni molekuli ce se ubrzati i postace toplija. Bez dodavanja energije voda NECE NIKAD DA SE ZAGREJE ALI CE UVEK DA SE SPONTANO HLADI DO TEMPERATURE OKOLINE. Zatim ce oduzimati energiju iz oklnog sistema da bi odrzala istu temp. Da bi voda u casi odrzala istu temperaturu mora da dobija energiju iz sobe- INACE SE NAZAUSTAVLJIVO HLADI Voda se spontano hladi dok ne dostigne sobnu temperaturu. Ako ugasimo grejanje u sobi ohladice se soba, ali ce se ohladiti i voda u casi. Ako se dalje hladi soba hladice se i casa sve do temperature kada prestaje svako kretanje molekula - apsolutna nula

Postoje neke teze - mentalne akrobacije - koje dokazuju da kosmos tezi haosu, ali to je nesto sasvim drugo. Moze neko da dokaze da su 2 i 2 =5 Ali za mene je ipak dovoljno dobar i rezultat =4 Pozdrav Stojan

Ovo baš i nije tema za Trg ali u redu. Dakle, mislim da ćemo se složiti da hlađenje čaše sa vrelom vodom u okolini na sobnoj temperaturi jeste spontan proces. Ako tu istu čašu posmatramo kao izolovan sistem, ukupna promena entropije pri spomenutom spontanom procesu biće jednaka zbiru promene entropije sistema (čaša i voda) i promene entropije okoline. Ako promenu entropije izrazimo iz Karnoovog ciklusa dobijamo:

Naravno, kako nam je premisa bila da ja čaša toplija od sredine, iz gornjeg izraza je poprilično očigledno da će dS biti veće od nule, odnosno da je proces praćen porastom entropije. --Kale info/talk 20:55, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]
I naravno, uvek treba imati u vidu da apsolutna nula o kojoj toliko govoriš ne može biti postignuta, tačnije da je to ujedno i u direktnoj koliziji sa Trećim zakonom termodinamike. --Kale info/talk 20:55, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Za kraj i jedan kuhinjski primer da spontane procese prati porast entropije. Čaša vode, kašičica soli. Rastvaranje natrijum-hlorida je spontan proces, tu ćemo se složiti, složićemo se i da je u osnovi tog fenomena hidratacija/solvatacija, odnosno disocijacija njegovih molekula do jona, čime se broj čestica u sistemu udvostručuje, plus se gubi uređena struktura kristalne rešetke natrijum-hlorida itd. itd. dakle spontan proces koga prati porast neuređenosti sistema, porast entropije... --Kale info/talk 20:55, 17. novembar 2007. (

Stojandjordjevic 18:18, 19. novembar 2007. (CET)Kale sve je ovo tacno, ali dragi Kale, zaboravio si samo jednu sitnicu:PRI RASTVARANJU SE TROSI ENERGIJA. Kada sipas kasicicu soli u vodu ,rastvor postaje hladnji, izvrsen je neki rad,potrosena je neka energija . Tamperatura rastvora se tokom rastvaranja snizava. U 18. veku, naucnici su u laboratorijama postizali niske temperature rastvarajuci razne soli u tecnostima. Mogli su na taj nacin da postignu temperature do -10 C stepeni. Relevantna literatura na koju se u ovom slucaju pozivam je udzbenik fizike za sedmi razred osmogodisnje skole.[odgovori]

I jos nesto: Uredjenost rastvora kao sistema. Rastvor jeste u ovom slucaju haoticniji sistem, ali samo zato sto je potrosena energija. Za rastvaranje se trosi energija - toplotna energija, koja se crpe iz rastvaraca u ovom slucaju vode. Kako entropija raste temperatura celog sistema opada. Rastvor se ledi, so se ponovo kristalizuje i ponovo imamo vodu i so, a sistem je uredjeniji, zato sto se molekuli krecu sporije, jer je temperatura niza

I jos nesto na kraju. Zar ti je zaista potrebna potvrda iz relevantne literature da prihvatis jednostavnu tvrdnju da je sistem u kome se jedinice krecu brze,haoticniji (manje uredjen) od sistema u kome jedinice stoje ili se krecu sporo? Ako je tako i ako imas ovlascenja, molim te ukloni onu glupost iz Wikipedije


Stojandjordjevic 00:37, 19. novembar 2007. (CET)Za KaletaStojandjordjevic 00:37, 19. novembar 2007. (CET) Naravno da entropija raste, zato sto je ta mera kolicnik, ali sistem postaje uredjeniji. Mnogo vrmena trosimo na dve case vode: Da li je hladna voda vise ili manje uredjen sistem? Ako se ohladi voda zagrejace se soba. Pa i ona ce spontano da se ohladi zajedno sa casom i celom vasionom . Molim te popravi onu recenicu:``Entropija je težnja sistema da spontano pređe u stanje veće NEuređenosti,``[odgovori]

Sistem ni na koji način ne postaje uređeniji. Kristalna rešetka i homogena grupa čestica su daleko uređeniji sistem od solvatisanih čestica u rastvoru. Što se tiče tvog argumenta toga šta stoji na Vikipediji na engleskom:

Entropy change has often been defined as a change to a more disordered state at a molecular level.

— Vikipedija na engleskom
I što se tiče te vruće čaše, gore ti je data matematička relacije iz koje je sve jasno. --Kale info/talk 00:41, 19. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Masakr u Leskovcu[uredi | uredi izvor]

Da li smatrate da članak Masakr u Leskovcu treba možda da se proširi? --Djoka 11:43, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Svaki članak treba da se proširi ali kod ovog je u pitanju sređivanje pre nego proširivanj. Izbaci ono u novijoj istoriji Srba jer vikipedija teži što manjem korišćenju odredbi trenuto, sada, naš i slično. --Vojvoda (razgovor) 12:11, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Kako sam upravo uklonio ovaj šablon iz mase od 22 (a ranije još 2-3) članka, koji su po 3+ dana bez ijedne izmene stojali ovako označeni od strane jenog jedinog korisnika (iluzorno je očekivati da iko u roku od 3 dana dobro obradi ovoliki broj članaka), predlažem da se uvedu restrikcije njegovog korišćenja: Jedan korisnik sme ovako da označi maksimalno tri članka. Drugi predlog bi bio da se rok smanji sa tri na dva dana.--Mihajlo Anđelković { talk } 11:50, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Slažem se za smawewe broja članaka koji mogu da budu pznačeni ali sam protiv smanjenja roka. --Vojvoda (razgovor) 11:53, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Takođe. Ovo masovno unošenje članaka, pa sređivanje po principu "kad stignem" je apsolutno protiv vikipedijanskog duha, makar to nekome delovalo kao "lakši način" za masunos klica. --filip 12:01, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Okej, sad vidim da ni tekst šablona nije baš najbolje sročen: „šablon će biti uklonjen ukoliko kroz 3 dana od datuma postavljanja nema izmena na članku!“. De fakto, ukoliko korisnik napravi jednu jedinu izmenicu nakon postavljanja šablona, članak sme da ostane ovako označen za veke vekova. Znači za početak bih promenio deo „od datuma postavljanja nema izmena na članku“ u „od poslednje izmene“. E sad, zašto predlažem smanjenje sa tri na dva dana: recimo da je vremne isteklo tj. tri dana su prošla, nije bilo nikakve izmene na članku, a šablon se vukao na strani, recimo, prethodnih 8 dana tako što bi korisnik koji je članak označio u dva navrata pravio minorne izmene u zadnji tren. Mislim da ovo nije u redu, i da u ovakvim slučajevima treba omogućiti i drugima da prave izmene. Zapravo možda je i rešenje da pravilo bude: da šablon važi tri dana od datuma postavljanja, sa mogućnošću produženja u slučaju većih doprinosa (odrediti potrebnu kvotu).--Mihajlo Anđelković { talk } 12:05, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Pa to što ti kažeš bi trebalo da se podrazumeva kod korišćenja ovog šablona. Ja na primer kad ga stavim upozoravam korisnike da ne ubacuju tekst odnosno da ne prave veće izmene dok ne završim. Valjda u tome i jeste poenta šablona.--Vojvoda (razgovor) 12:10, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Ne shvatam poentu ovog komentara. Hoćeš da kažeš da nema veze šta u šablonu piše pošto „se isto podrazumeva“ ili šta? Ima značajne razlike u tome da li se 3 dana računaju od dana postavljanja ili od poslednje izmene.--Mihajlo Anđelković { talk } 12:14, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Poenta je u tome što ti hoćeš da kažeš da ovaj šablon može da se zloupotrebi odlaganjem njegovog skidanja do sudnjega dana . A ja hoću da kažem da ga je moguće zloupotrebljavati u svakom slučaju. Ko ne razume šta zaista taj šablon znači džaba ograničavanja. U skladu s ovim ja bih promenio tekst u to da se šablon skine čim korisnik neće da vrši krupne promene na članku (ovo može i lepše da se sroči) pa makar to trajalo i deset dana. Iz ličnog iskustva znam da mi je potrebno da neke tekstove završim i po nedelju dana. --Vojvoda (razgovor) 12:18, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Za dugoročne izmene treba da služe podstranice u korisničkom imenskom prostoru. Ja sam do sada radio tako što sam posle 3 dana od poslednje izmene skidao šablon (naravno, onda kada sam prolazio kroz tu kategoriju). Realno, niko neće namerno da pravi izmenicu na svakih 2,98 dana samo da bi nas podj***vao. Dakle, što se tiče trajanja vezanog za ovaj šablon, njega ne bih dirao, već bih samo uveo ograničenje broja članaka (koji će imati ovaj šablon) po korisniku, kao što je predloženo u prvom postu. --filip 12:39, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Napomena: šablon će biti uklonjen ukoliko kroz 3 dana od datuma postavljanja nema izmena na članku!

Onda neka admini promene ovu rečenicu.--Rade Nagraisalović 13:19, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Kada sam pravio taj šablon, tačnije preurađivao jedan postojeći (za koji se ne sjećam sada kako je izgledao), poenta je bila da drugi ne ulijeću izmjenama u članak dok se radi, (odnosno tog momenta, sata i sl.), jer je bilo sukoba izmjena i korisnici su se žalili. E, sad. kasnije su se dodavale i oduzimale rečenice i ograničenja, pa je bilo sedam dana, pa diskusija, pa tri, kako je sada itd. Možda bi trebalo pojasniti na šablonu da je njegova upotreba striktno ta, tj., da ako radiš trenutno na članku, da na neki način upozoriš druge da ti dozvole da zvvršiš i čim završiš da ukloniš šablon, dakle, bez obzira da li postoji namjera da sutra ili prekusutra ili za sedam dana želiš da nastaviš sa radom. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 13:27, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Po ovome što stoji u šablonu ja nisam prkršio nikakvo prvilo, ne može pisati jedno a ažiti drugo. Zato mislim da Mihajlo nije trebao da ukloni šablone na člancima.--Rade Nagraisalović 13:33, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Mislio sam uopšteno na prvobitnu svrhu šablona. Izvinjavam se ako se negdje nisam dobro izrazio. Jasno je da je taj šablon izgubio svoje prvobitno značenje vremenom i možda bi trebalo napraviti neki drugi, ili ovaj preurediti da bude jasniji svima. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 14:21, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Niko te ne proziva, samo razmatramo da li treba promeniti ovaj šablon. --Vojvoda (razgovor) 14:00, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Ta rečenica je konfuzno sročena. Značenje je da će "šablon biti uklonjen ako nema izmena na njemu tri dana od dana postavljanja tog šabona". S obzirom da neko može da uređuje više od tri dana, to bi trebalo da bude "tri dana od poslednje izmene" (tako smo se do sada i vodili) i to je razumno. --filip 14:02, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Izgleda da se slažemo (filipe) oko broja dana. Zanima me koji broj članaka predlažeš a koji moguda se istovremeno obeleže?--Vojvoda (razgovor) 14:08, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]
5 deluje kao razumna brojka. --filip 14:46, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Poenta je u tome što ti hoćeš da kažeš da ovaj šablon može da se zloupotrebi odlaganjem njegovog skidanja do sudnjega dana--Vojvoda (razgovor) 12:18, 17. novembar 2007. (CET)

Ne da može nego je potpuno legalno po tekstu koji stoji (vidi gore) tj. ukoliko se napravi jedna jedina izmenica nakon postavljanja članka, više se ne zna da li je dozvoljeno ukloniti il' ne. Ne slažeš li se sa ovom konstatacijom? Neće mi biti ni malo teško da ti reč po reč razložim značenje tog teksta sa šablona (više puta je citiran gore).

Elem, vidim da još uvek niko nije promenio ovu besmislicu u tekstu šablona. (!) Okej, ja ću a vi se dogovarajte oko ostatka.--Mihajlo Anđelković { talk } 14:52, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Jel treba da glasamo da bude pet dana ili može i ovako da se promeni?--Vojvoda (razgovor) 22:54, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Mislim da je Filip mislio 5 članaka, ne pet dana. Sa prvim se slažem, sa drugim baš i ne.--Mihajlo Anđelković { talk } 22:56, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Lapsus i ja sam mislio na pet članaka. --Vojvoda (razgovor) 22:59, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Pa ako ovde postignemo načelni dogovor, mislim da nema potrebe za glasanjem. Ionako smo do sada menjali taj šablon bez glasanja. Ako se neko usprotivi, neka pokrene priču i gotovo. --filip 01:02, 18. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Mislim da je već promenjeno. --Vojvoda (razgovor) 01:04, 18. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Glasanje[uredi | uredi izvor]

Samo kratko da obavestim: stavio sam na glasanje za ukidanje administratorskih ovlašćenja korisnika BokicaK - Vikipedija:Zahtevi za administriranje/Uklanjanje/BokicaK 2 (stavio sam to ovde obzirom da je prethodna rasprava prebačena u arhivu). --Aleksandar (porazgovarajmo!) 17:14, 17. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Zasto neki pametnjakovici brisu stalno nove clanke koje objavljujem, a pri tom ne provere verodostojnost informacija?— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Zoki69 (razgovordoprinosi)

Zato što si pisao članak o sebi (Zoran Gavrić), i to članak koji je imao dva reda teksta o nastavniku koji je, eto, izdao par zbirki pesama. --filip 10:43, 18. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Vulgarnosti[uredi | uredi izvor]

Obavezno bi trebalo izbrisati vulgarnosti koja služe kao preusmerenja. Vikipedija (koja je enciklopedija) ne sme da dozvoli da gubi na integritetu zbog ovakvih stvari. --Vojvoda (razgovor) 18:45, 18. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Ok. A gde su?--Mihajlo Anđelković { talk } 18:54, 18. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Vikipedija se ne cenzuriše. Samim tim, vulgarnosti nisu nešto na šta smo alergični. Mi samo prikazujemo realnu sliku sveta (ili se bar trudimo), makar ona bila ružna za neke. --filip 20:22, 18. novembar 2007. (CET)[odgovori]

A šta je s vulgarnostima ovog tipa? Ili ćete opet naći neko opravdanje za dotičnog? --Maduixa kaži 20:28, 18. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Verujem da Vojvoda nije na to mislio. Spominjanje nevezanog incidenta ne rešava "problem" koji je Vojvoda spomenuo. --filip 21:21, 18. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Ovo je strašno. Da je ovo Maduša napisala ili ja ili neko drugi uopšte bio bi blokiran na neograničeno vreme. To neko mora da sankcioniše. U suprotnosti će važiti ona Orvelova (parafraziram) : "Sve životinje su jednake, samo su neke životinje jednakije od drugih". --Nikola Todorović 21:55, 18. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Još jednom molim da se sa teme ne skreće. Postoji vreme i mesto za sve, a ovo nije ni vreme ni mesto za raspravljanje oko toga šta je ko kome ostavio na stranicama za razgovore. A ako je nekima cilj samo da troluju (ovo definitivno jeste trolovanje - ubacivanje u razgovor i ometanje istog zarad guranja neke svoje agende), onda neka bolje promene svoju ploču. --filip 22:16, 18. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Nisam mislio na ono na mojoj korisničkoj strani. To je neka druga priča. Mislio sam na preusmerenja. Ja znam da ljudi psuju, nisam sišao s Marsa ali je enciklopedija teži da bude zbirka znanja a znanje se prezentuje isključivo književnim jezikom. Ja i Goran smo jednom prilikom rapsravljali o tome i ja sam naveo primer da u klasičnim enciklopedijama (papirnim) nema psovki ili vulgarizama. On je rekao da tamo nema preusmerenja. Ali u stvari ima, svaka enciklopedija se trudi da se članak nazove najustaljeniji terminom ali se navode i ostali termini a pored njih stoji pogledajte (videti) to i to. Ako papirna enciklopedija ne sadrži vulgarizme zašto bi to imala i Vikipedija. Drugo, Vikipediju kritikuje svako zbog najmanjih sitnica. Zašto da dajemo materijala kritičarima. --Vojvoda (razgovor) 16:31, 19. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Šablon[uredi | uredi izvor]

Je l'može neko da pogleda ovo i da obriše onu crtu na kraju zadnje kolone. Napravio sam ovaj šablon, ali nešto baš i ne umem da ga upotrebim u članku. ): Hajde neka neko u Kraljica (album) članku sredi da sve u tabeli sa pesmama ide u jednom redu. Hvala unapred...--Nikola Todorović 22:08, 18. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Kakvu crtu. Ja ne vidim to. Što se tiče spiska pesama u jednom redu ne može, šablon si napravio tako da izgleda kao sada. --Jovan Vuković (r) 22:39, 18. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Vikimanija[uredi | uredi izvor]

Kako sam odlučio da se generalno distanciram od cele papazjanije sa Jagodom i prijateljima, u par navrata sam napomenuo kako ne želim da moje ime i ličnost kao administratora na Vikipediji stavljaju u usta svi koji imaju (po meni) maliciozne namere na ovom projektu. Danas sam, međutim, na Jagodinoj korisničkoj stranici primetio jedan deo njenog manifesta i želeo bih da razrešim tu njenu "muku" jednom za svagda. Kao što naziv ove teme kaže, reč je o Vikimaniji. Pošto sam ja jedini iz zajednice koji je učestvovao na tom hepeningu, osećam se implicitno prozvanim u njenoj poruci koja glasi:

2. Da se glasanjem odlučuje KO će ići kao predstavnik Vikipedije na srpskom jeziku na Vikimanije, a ne da svake godine neki ovde samododeljuju sebi titulu predstavnika. Nije pošteno da se urednici - vredni mravi zahvaljujući kojima i postoji ovo mesto ne pitaju ama baš ništa. Toliko može da im se dozvoli - da odluče ko će ih predstavljati.

— Maduixa

Dakle, sledi razjašnjenje, s obzirom na činjenicu da je cela stvar dovoljno transparentna, ali nekima očigledno dovoljno konfuzna. Vikimanija je događaj koji se održava za urednike Vikimedijinih projekata (ali i prijatelje i posmatrače). Kao što znate, svako može tamo da ode. Problem je što nisu svi u mogućnosti da učine to. Godine 2005, kada je Vikimanija bila u Frankfurtu, prišla nam je Florans Devuar, sadašnja predsedavajuća borda Vikimedijine zadužbine, i pitala da li bi neko došao na taj događaj. Kako sam u to vreme bio maloletan i nije mi bilo svejedno da idem u Nemačku sam samcijat (a bio sam i prilično nov), odlučio sam da ne idem (nevezano za pare koje su morale da se daju). Zajednica je u to vreme bila mala, a samo nekoliko ljudi je bilo vidljivo globalno zajednici (u smislu da kada bi im neko spomenuo sr. Vikipediju, oni bi pomislili na tih nekoliko ljudi, ako i toliko). Miloš je iz svojih razloga odlučio da ne ide, pa je na kraju Goran ostao kao jedina varijanta. Međutim, kako sponzorskih para nije bilo u dovoljnim količinama (ipak, prvi put je organizovana Vikimanija), ništa od toga nije bilo. Nismo imali "predstavnika" tada. Iduće godine, 2006, Vikimanija je bila u Bostonu. Neću da vas lažem, čim sam čuo da je reč o SAD, psihički sam se već spremio da idem. U to vreme je Vikimanija bila daleko bolje organizovana, pa je smišljen sistem registracije i zvaničnog sponzorstva. Svako je mogao da se prijavi. Ta Vikimanija je na projektu bila reklamirana (doduše, ne toliko koliko je mogla, ali ipak...) i po mom saznanju (neka me neko ispravi ako grešim), samo 3 korisnika "sa srpske Vikipedije" (u smislu da su to naveli kao glavni projekat na kojem uređuju) su se prijavili za sponzorstvo. To smo bili Dragan, Boris (!) i ja. Da, Boris se prijavio (kasnije tog leta je tek bio blokiran) i na kraju je čak i dobio to sponzorstvo (ali se ispostavilo da nije mogao da dođe, jer je upravo u to vreme bio u Srbiji; a dobio je sponzorstvo jer je organizatorima ostalo još malo para za sponzorstva, a povratna karta iz Vankuvera za Boston košta znatno manje nego iz npr. Beograda do Bostona). Dragan nije dobio sponzorstvo, ali ja jesam. Sponzor je bila Nokija u mom slučaju, a OSI za neke druge ljude. Kako je to bio prvi put da su imali neke ozbiljne pare za dovođenje ljudi, nije bilo mnogo tih para na raspolaganju, pa su verovatno išli da pozovu što više ljudi iz različitih krajeva (što, opet, ne objašnjava prisustvo sedam Holanđana, od kojih je čini mi se 4 ili 5 bilo sponzorisano, ali nema veze...), a ja sam duže radio od Dragana na projektima i bio sam viđeniji u globalnoj zajednici. Na kraju sam ja otišao, ne zato što su ljudi glasali da odem, niti zato što sam se ja samoproglasio predstavnikom, već zato što sam našao vremena da popunim formular i prijavim se za tako nešto (i, naravno, zato što su me odabrali). Kad je Vikimanija u pitanju, sve je individualno, i niko nije predstavnik nikoje zajednice, niti organizacije. Ja sam išao kao ličnost, a to što sam član Vikimedije Srbije i administrator na projektima na srpskom jeziku mogu da budu samo olakšavajuće okolnosti, ali sigurno ne i primarni razlozi za plaćanje puta. Te 2006. godine, plaćena mi je bila povratna karta na relaciji Beograd-Boston i Njujork-Beograd, plaćen mi je smeštaj na kampusu Univerziteta u Harvardu i učešće na samoj konferenciji, dok sam ja platio vizu. Ove godine, Vikimanija je bila u Tajpeju, na Tajvanu. Koliko je meni poznato, samo ja sam se prijavio za sponzorstvo! Zato nema niko prava da me optuži da sam ja samoproglašeni predstavnik ove zajednice! To što su odabrali da me Čungva telekom sponzoriše u vrednosti od $1100 (što je značilo da sam morao zapravo da doplatim nekoliko stotina evra kako bih uopšte samo došao do Tajpeja!) je opet stvar odabira organizatora i nema preterane veze sa ovom zajednicom i mojim učešćem u njoj. Iskreno, prijaviću se i dogodine, jer će krajem jula četvrta Vikimanija da se održi u Aleksandriji. Da me niko ne bi optuživao za kojekakav "monopol", pozivam sve, kad vreme dođe, da se prijave za sponzorstvo, jer možda baš oni dobiju! Meni se to desilo, i to dva puta (u šta nisam mogao da poverujem, ali eto). Tim pre, što je ovog puta destinacija dosta bliža (Egipat), pa će i same avio-karte biti jeftinije. A kako ću ja ići na tu konferenciju, dobio sponzorstvo ili ne, mogu samo da kažem: Vidimo se u Aleksandriji :) Dakle, da zaključim: glasanja može da bude koliko hoćete, ali ono ne odlučuje ko će da ide na Vikimaniju, niti ko će da bude predstavnik (ako ode nas troje, ko će tada biti predstavnik? ili ćemo svi biti? ili niko?) niti ko će da se prijavi za sponzorstvo. Hvala na odvojenom vremenu za čitanje ove bitne teme. --filip 23:48, 18. novembar 2007. (CET)[odgovori]


Hvala i tebi na ovako iscrpnom objasnjenju. Zao mi je samo sto sam morala ovako daleko da odem kako bismo ga dobili svi ovde korisnici koji nismo bas upuceni u te stvari. Povlacim ovo pitanje iz svog kako ti kazes, "manifesta". --Maduixa kaži 00:01, 19. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Drago mi je što si uvažila ovo. S druge strane, nije mi jasno zašto si to uopšte i potegnula, s obzirom da sam u privatnom mejlu tebi to ispričao (doduše, u dosta kraćoj varijanti). Mogu i da citiram ako treba. :) --filip 00:06, 19. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Kao sto sam vec vise puta ukazala, obicnom korisniku koji jedva uspe da nauci kako se edituje clanak je vrlo tesko da se krece po Vikipediji, jer upoznavanje sa tehnikom trazenja je vrlo mukotrpno i onaj koji nije vican internetu vrlo lako brzo odustane od uredjivanja. Ako je tako s uredjivanjem, mozes onda misliti kako je to sa upoznavanjem sistema funkcionisanja vikipedije na globalnom nivou. Vrlo su retki ljudi koji imaju vremena i zivaca da citaju tone i tone onih stranica koje pocinju sa Vikipedija:..... Treba biti zaista zagrizen za projekat pa posvetiti dane i dane proucavanju svega kako sta i kada. Jesi mi objasnio, ali nedovoljno. A s obzirom da smo pricali i o drugim nemilim nam dogadjajima, put na vikimaniju je pao u zapecak, i tvoje objasnjenje je vise licilo na neko da kazem, smuseno pravdanje (izvini, nemam nameru da te vredjam, tako mi je izgledalo). U svakom slucaju, uradio si jednu odlicnu stvar, a to je da si one gomile stranica koje boga pitaj gde su, objasnio obicnom korisniku u jednom ne tako velikom tekstu. Sad je sve jasno: treba da se prijavis, pa te oni odaberu.

S druge strane, bilo bi isto tako dobro kad bi one izvestaje sa vasih sastanaka pisao na isti nacin. Par puta sam prigovorila, ali nisam htela da insistiram, jer ionako sam dovoljno bila etiketirana, pa mi nije potrebna jos jedna etiketa daveza. Dakle, BITNE stvari i samo bitne stvari. Ne kako si ti izgubio autobus kako se se bavili ogovaranjem ili kako ste pili kokakolu. To nikog ne zanima. Kad se govorilo o nekim projektima, nista se nije podrobnije objasnjavalo, nego samo kratko i suvo: pricali smo o projektima. Moras shvatiti da ljudi ovde ne razumeju o cemu pricas, jer nisu u toku, tako da ono sto se za tebe podrazumeva, za nekog drugog je bitna karika koja nedostaje kako bi shvatio o cemu ti u stvari pricas. Al ajd. Da ne duzim i ne davim sad sa drugim stvarima. U svakom slucaju, zahvaljujem se na objasnjenju, u moje ime i u ime bilo kog drugog korisnika koga zainteresuje put na vikimaniju zahvaljujuci tome sto je procitao ovo tvoje kratko (ali slatko) objasnjenje.--Maduixa kaži 00:18, 19. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Što se tiče čitanja Vikipedija: imenskog prostora, ignorantia jris non excusat. Naravno, ne očekujemo od svakog korisnika da pročita sve te stranice i sasvim je u redu ako neko u redovnom radu greši zato što to sve nije pročitao. Biće ljubazno popravljen i objašnjene stvari. Još nikoga nismo ozbiljno opominjali zato što je stavio nekoliko pogrešnih licenci ili zdrndao šablon, niti ćemo. Ali očekujemo da se pre dizanja galame o nečemu korisnik informiše o temi o kojoj želi da pokrene diskusiju. --Dzordzm 00:53, 19. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Izveštaje ponekad pišem nedovoljno precizno upravo zbog osetljivosti nekih tema (pošto se neretko stvari Vikimedije Srbije raspravljaju na tim sastancima, a ispada da mnoge stvari nisu baš za javnost u datom trenutku). Međutim, što se tiče teksta nevezanog za VMRS, prihvatio sam tvoje komentare kao konstruktivnu kritiku, pa sam se u poslednjem svom izveštaju potrudio da budem malo konkretniji i malo precizniji. Nadam se da sam donekle uspeo. --filip 00:30, 19. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Tipično za Jagodu. Neargumentovano optuživanje. Egobilderka! --Kaster 00:10, 19. новембар 2007. (CET)[odgovori]

Hajde da ne raspaljujemo stvari ponovo. Konačno fina i pristojna diskusija i sad opet ovo.Velimir85 00:28, 19. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Pa kad mi se "gura" Jagoda i pomijera komentare. Molim da se nešto učini u tom pravcu! ;) --Kaster 00:36, 19. новембар 2007. (CET)[odgovori]
Meni više odgovara stari stil Filipovog pisanja izveštaja. Postoji još varijanta audio snimka sednice ako se javi neko da prekucava.--Nebojša Bozalo 00:45, 19. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Da dodam još nešto na temu: Iako nisam išao na Vikimanije kao predstavnik bilo kakve institucije, de fakto sam bio jedini sa Balkana koji je prisustvovao tim konferencijama. I zbog toga sam na neki način bio čovek koji predstavlja ovaj naš region (bar su me tako ostali posetioci Vikimanije percipirali). S druge strane, tokom samih Vikimanija, učestvovao sam na nekim događajima vezanim za Vikimediju, pa sam tokom njih bio u svojstvu predstavnika Vikimedije Srbije (zato što sam, zapravo, bio jedini prisutan iz VMRS, a ovakvi skupovi su savršeno mesto za razvijanje strategija i razmenu iskustava). Na kraju, iako nisam morao, napisao sam dva prilično dugačka izveštaja zajednici Vikipedije na srpskom jeziku, sve zarad transparentnosti i nekakvog vida moje zahvalnosti prema njoj. A ubuduće, ako neko ima neka pitanja ili nejasne stvari vezane za Vikimaniju (ili eventualno moje učešće na istoj), može da me kontaktira preko stranice za razgovor ili nekog drugog vida komunikacije, ili da se pročita odgovarajuće stranice. --filip 01:29, 19. novembar 2007. (CET)[odgovori]

NETACNO----Entropija je težnja sistema da spontano pređe u stanje veće NEuređenosti,[uredi | uredi izvor]

Jos jednom pokusavam da vam skrenem paznju da je recenica ....Entropija je težnja sistema da spontano pređe u stanje veće NEuređenosti,.... netacna i da bi trebalo da pise upravo suprotno. Ako meni ne verujete pogledajte prilog o Entropiji u engleskoj Wiki . Posebno Vam skrecem paznju na rubrike ,, Arrow of time,, i Order and disorder ,, i ,,Entropy balance eqation for open sistems,,. Uostalom procitajte sve da bi shvatili o cemu se radi. Ova tvrdnja:Entropija je težnja sistema da spontano pređe u stanje veće NEuređenosti, je toliko temeljna da se nigde explicitno ne navodi. Niko nije u enciklopediji pisao odve case vode - topla i hladna. To je fizika za vise razrede osnovne skole. Svaki gimnazijalac ce vam reci da je casa sa hladnom vodom manje uredjen sistem od one sa toplom. Molim Vas da razmislite o te dve case vode. Da li je voda u kojoj se molekuli krecu brze i haoticnije ,vise ili manje ureddjen sistem? Da li ce hladna voda da se spntano zagrejei predje u stanje vece neuredjenosti? Ili se u prirodi desava obratno? Pozdrav Stojan

Vikipediju svako može da uređuje. Pa tako i ti. Uređuj i menjaj kad naiđeš na greške, niko te ne sputava u tome. --Poki |razgovor| 00:29, 19. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Poki se samo šali. --Dzordzm 00:39, 19. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Molim korisnika Stojana da više ne troluje ovu stranu, nego stranu za razgovor o članku Entropija. Iz jednog jedinog razloga vraćane su njegove izmene — jer upravo one nisu tačne (pritom, nisam ih ja vraćao, iako sam hteo). Dakle, mnogo knjiga i referenci u ruke, pre nego što se iko okomi na fundamentalno menjanje definicije entropije. Sa gorepomenute en.viki samo neki citati: „The traditional definition of entropy is that it refers to changes in the status quo of the system and is a measure of molecular disorder" „a direct measure of the randomness of a system", „an index of the tendency of a system towards spontaneous change". Kao što neko skoro ovde pomenu, čaša sa toplom vodom je otvoren sistem i ne posmatra se nezavisno od svojeg okruženja. Ako je okruženje iste temperature, kao i čaša sa vodom, temperatura se neće menjati. A usrednjena temperatura kosmosa (jaoj, slede teške reči) će verovatno ostati ista. Poz, Wlodzimierz 00:51, 19. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Ljudi, vidim da se o ovom podosta komentariše. ZAr ne postoji u literaturi neka opšteprihvaćena definicija?--Vojvoda (razgovor) 17:01, 19. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Postoji definicija (u onoj meri u kojoj u prirodnim naukama postoji definicija bilo čega). Mislim, Vojvoda, ti si bistar čovek, ova stvar je potpuno evidentna. Ako se čaša vode hladi, vazduh oko nje se greje. Gurneš to u formulu za entropiju i vidiš da raste. Ja sam mrzeo fiziku u školi, ali ovoliko stvarno i ja mogu da shvatim. Rezon "čaša vode se hladi prema tome vasiona se hladi" je, pa, hm, šta da kažem? --Dzordzm 05:05, 20. novembar 2007. (CET)[odgovori]
Entropija je jedan od onih pojmova koji se koristi u razlicitm oblastima sa suptilnim razlikama u definicji. U statistici, fzici, odnosno termodinamici, informacionoj teoriji, pa cak i sociologiji, itd. Dakle, jedan opsta definicija pojma na pocetku samog clanka, pa onda pojasnjavati dalje za svaku oblast. Naravno, dalji i detaljniji razgovor bi trebao da se odvija na stranici clanka predvidjenoj za tu svrhu, koja je uzgred trenutno prazna. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 17:21, 19. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Nešto gledam...[uredi | uredi izvor]

... na ruskoj Vikipediji, neke slike lepe, u dobroj rezoluciji, sa nekih sajtova, a nemaju dozvolu za koršćenje. Samo piše nešto tipa da je dozvoljeno da se koristi ako je u maloj veličini, i ako se koristi da bi se upotpunio prikaz o nekome ili nečemu. Je l' bismo mogli mi to da uradimo, ako je uopšte i dozvoljeno....--Nikola Todorović 17:11, 19. novembar 2007. (CET)[odgovori]

To važi za promotivne slike. Striktno gledajući, one treba da imaju i zvaničan izvor na kome se izvričito navodi su za tu svrhu. Recimo, promotivni sajt Madone ili sl. Dakle, slijepo uzimanje bez izvora nije preporučljivo, posebno zbog dolazećeg termina u martu 2008. (čini mi se), kada svaka zajednica treba da se odluči za svoju politiku tj. evtl. i za svoje posebne licence. --Kaster 17:17, 19. новембар 2007. (CET)[odgovori]
Ispravka - promotivne slike nisu dozvoljene nakon rezolucije Borda Vikimedije iz marta 2007. Ovo će kod nas biti ažurirano kada usvojimo Protokol doktrine izuzeća (što bi trebalo da bude za par meseci, a inače će biti belaja). Za slike pitaj na mojoj strani za razgovor. Opšte pravilo jeste da se pod poštenom upotrebom na Vikipediji mogu koristiti samo slike koje (1) se ne mogu zameniti slobodnim ekvivalentom I (2) značajno unapređuju enciklopedijsku vrednost članka I (3) imaju poznat izvor, nosioca autorskog prava I (4) prolaze doktrinu poštene upotrebe. Ako želiš sam da pročitaš, vidi en:Wikipedia:Fair use. Manji spisak šablona imamo ovde: Vikipedija:Šabloni/Autorsko pravo#Poštena upotreba, ali na kraju krajeva ovo je dobrim delom stvar osećaja. Svakako da težimo da ovih slika bude manje i da ih ne koristimo za puko ulepšavanje. --Dzordzm 05:01, 20. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Članak Nenad Stakić je poprilično sumnjiv. Mislim da nije relevantna ličnost. Ima neke knjige tipa "rakijske pesme" itd. Pogledajte, vi što možete da obrišete.--Nikola Todorović 19:12, 19. novembar 2007. (CET)[odgovori]


Administratorskoj bagri[uredi | uredi izvor]

Mislim da će mnogima laknuti kad budu pročitali ovo što imam ovde da napišem. Uspeli ste. Oterali ste me. Ali ne svojim odbijanjem da radite svoj posao kad sam zatražila zaštitu od razularenog eks-administratora koji nije prestajao celo jutro da gadi moju stranicu za razgovor.Od vas pet-šest kojima sam se obratila, samo je jedan administrator stidljivo upozorio podivljalog eks-administratora da nije lepo to što radi, dok su svi ostali sedeli i naslađivali se uvredama i najgorim prostaklucima izrečenim na moj i na račun malobrojnih osoba koje su me uzele u zaštitu. Ja sam znala unapred kakva će reakcija biti svakog od vas, samo sam htela da to i stavite crno na belo, i da vam svima bude na čast.

Međutim, ono što me je nateralo na ovaj korak je zgroženost činjenicom da ste na kraju, u nedostatku argumenata, morali da pribegnete jednoj tako grozomornoj kleveti kao što je manipulisanje maloletnicima. To je tako podlo i nisko s vaše strane, međutim dovoljno govori ko je u svemu ovome moralni pobednik, a kome je duša trulija od duše Dorijana Greja. Odlazim jer je meni ispod časti da igram tako prljavo, i ostavljam Vikipediju na milost i nemilost Alibabi i njegovim četrdeset hajduka.--Maduixa kaži 10:05, 20. novembar 2007. (CET)[odgovori]