Vladimir Pecikoza

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vladimir Pecikoza
Lični podaci
Datum rođenja(1977-08-01)1. avgust 1977.(46 god.)
Mesto rođenjaValjevo, SFRJ
Naučni rad
InstitucijaIstraživačka stanica Petnica

Vladimir Pecikoza (Valjevo, 1. avgust 1977) srpski je arheolog i trenutno je rukovodilac Programa arheologija u Istraživačkoj stanici Petnica.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Osnovnu školu završio je u Valjevu gde je u toku 1990. godine ostvario i prvi kontakt sa arheologijom učestvovajući na jednodnevnom programu za valjevske osnovce u Istraživačkoj stanici Petnica, gde potom nastavlja dalji rad sa tadašnjim rukovodiocem Andrejem Starovićem. Prvo terensko iskustvo imao je u leto 1992. godine gde je učestvovao na arheološkom iskopavanju lokaliteta Bodnjik u Držetiću pod rukovodstvom Aleksandra Palavestre. Iste godine obnavlja grupu za arheologiju u omladinskoj organizaciji Društvo istraživača Vladimir Mandić Manda u Valjevu. Dalje školovanje nastavlja u Valjevskoj gimnaziji gde u celokupnom periodu pohađa seminare, radionice i kampove u organizaciji Programa arheologija u Istraživačkoj stanici Petnica. Posebna pažnja u tom periodu bila je usmerena na analitički i metodološki rad. Filozofski fakultet, Odeljenje za arheologiju, upisuje 1996. godine i tokom studija nastavlja aktivnosti na terenskom i kabinetskom usavršavanju na Filozofskom fakultetu i Istraživačkoj stanici Petnica. U tom periodu učestvuje na istraživanjima lokaliteta Petnica – Naselje ispred Male pećine, Petnička pećina – Dvorana sa vigledima, Židovar – Bela Crkva, Crkvine u Rovnima, Vignjište – Gračanica, Savinac i Vito u Brezovicama, Jerinin grad u Brangoviću, crkva svetog Đorđa i Anine u Ćelijama kod Lajkovca, Crkvine – Mali Borak i mnogim drugim. Diplomirao je kod doktora Dušana Mihailovića na Filozofskom fakultetu u Beogradu na temu Neolitske peći na područiju centralnog Balkana. Od 2006. godine zaposlen je u Istraživačkoj stanici Petnica kao rukovodilac Programa arheologija.

Sfera interesovanja[uredi | uredi izvor]

Sferu istraživačkog interesovanja vezuje za valjevski kraj, odnosno prostor zapadne Srbije – reke Sava, Kolubara, Drina i venac valjevskih planina od daleke praistorije do današnjih dana. Najveći broj terenskih i kabinetskih aktivnosti realizovaće na ovom prostoru učestvovajući na nizu arheoloških rekognosciranja, iskopavanja i analizi pokretnih nalaza. Pored toga interesovanja su usmerena i na metodološke pristupe i multidisciplinarno rešavanje istraživačkih problema, gde profesinalnom radom u Istraživačkoj stanici Petnica, ona ima poseban značaj.

Fotografija[uredi | uredi izvor]

Od 1994. godine bavi se umetničkom fotografijom gde je postigao uspehe na domaćim i međunarodnim izložbama i takmičenjima. Svoje radove prezentovao je u dve samostalne izložbe: Pecijev drnč 1996. godine i Fotografije 2010. godine. Od 2006. godine u Istraživačkoj stanici Petnica postaje rukovodilac specijalizovanog programa Škola primenjene fotografija koja se bavi fotografijom u naučno-istraživačkom radu. Pored toga kao saradnik – predavač učestvovao je i na više različitih foto škola u organizaciji Foto kluba iz Valjeva, Društva istraživača Vladimir Mandić Manda iz Valjeva, Društva za cerebralnu paralizu iz Valjeva, kao i Školu fotografije u organizaciji Vikimedije Srbije.

Članstvo u organizacijama[uredi | uredi izvor]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Arsić R., Bulović D., Pecikoza V. 2013. U Rezultati novih arheoloških istraživanja u severozapadnoj Srbiji i susednim teritorijama (ur. V. Filipović, R. Arsić, D. Antonović), Beograd, Valjevo: Srpsko arheološko društvo, Zavod za zaštitu spomenika kulture Valjevo.
  • Arsić R., Pecikoza V.2012. Povlen iz ugla arheologije. U Povlen – fotomonografija. (ur. N. Obućina, D. Mihajlović), Valjevo: Klub Ars Nova Valjevo. str. 66-73.
  • Pecikoza V. 2011. Decenije otkrivanja sopstvene prošlosti. U Kolubara narodni kalendar za prostu 2011. godinu. (ur. Z. Ranković), Valjevo: Izdavačko društvo Kolubara. str. 103-108.
  • Pecikoza V. 2010. Bakarna ležišta i vinčanski lokaliteti na području valjevskih planina – prilog poznavanju ranog rudarstva. Kolubara, 5: 39.
  • Pecikoza V. 2009. Staro rudarsko groblje u zaseoku Vreoci, selo Rebelj na planini Medvednik. U Kolubara narodni kalendar za prostu 2010. godinu. (ur. Z. Ranković), Valjevo: Izdavačko društvo Kolubara. str. 172-177.
  • Pecikoza V. 2008. Arheološki lokaliteti u selu Petnica. U Kolubara Veliki narodni kalendar za prestupnu 2009. (ur. Z. Ranković), Valjevo: Izdavačko društvo Kolubara. str. 167-175.
  • Pecikoza V. 2008. Studijska analiza mlađe neolitskih peći na području centralnog Balkana. Arhaika, 2: 25.
  • Pecikoza V. 2008. Srednjovekovna kovačka radionica na lokalitetu Vignjište u Gračanici. Glasnik Srpskog arheološkog društva, 23: 193.
  • Arsić R., Pecikoza V. 2007. Manastir i ktitorski grob iz Ćelija kod Lajkovca. U Kolubara Veliki narodni kalendar za prestupnu 2008. (ur. Z. Ranković), Valjevo: Izdavačko društvo Kolubara. str. 144-151.
  • Arsić R., Pecikoza V. 2007. Istorijski atlas Od praistorije do savremenog doba, Beograd: Srpska škola.
  • Pecikoza V. 2007. Tursko grobno mesto na lokaciji Knez Miloša 22 u Valjevu. Arheološki pregled, 2/3: 111.
  • Arsić, R. Pecikoza V. 2007. Zaštitna arheološka iskopavanja crkve Sv. Đorđa u Ćelijama kod Lajkovca. Arheološki pregled, 2/3: 91.
  • Arsić R., Pecikoza V. 2006. Manastir i ktitorski grob iz Ćelija kod Lajkovca. Glasnik Srpskog arheološkog društva, 22: 167.
  • Pecikoza V. 2002. Istorijske karte za 8. razred osnovne škole, Valjevo: Merlin kompani.
  • Pecikoza V. 2002. Istorijske karte za 7. razred osnovne škole, Valjevo: Merlin kompani.
  • Pecikoza V. 2002. Istorijske karte za 6. razred osnovne škole, Valjevo: Merlin kompani.
  • Pecikoza V. 2002. Međunarodna etno - radionica “Moba” u Rovnima - jedan od vidova zaštite kulturnog nasleđa. U Zbornik o zaštiti narodnog graditeljstva (ur. Dajana Đedović), Loznica: Muzej Jadra. str. 89-94.
  • Pecikoza V. Arsić, R. 2001. Istorijske karte za 5. razred osnovne škole, Valjevo: Merlin kompani.
  • Pecikoza V. 1997. Arheološki lokaliteti u slivu Gornje Kolubare. Zbornik radova Društva istraživača Vladimir Mandić – Manda, 13: 69.
  • Sepi A., Simeunović M., Pecikoza V. 1994. Anatema, Balinović - gradinsko naselje iz poznog neolita. Zbornik radova Društva istraživača Vladimir Mandić – Manda, 11: 7.
  • Pecikoza V. 1993. Starčevačka kultura na tlu Srbije. Zbornik radova Društva istraživača Vladimir Mandić – Manda, 10: 44.
  • Pecikoza V. 1993. Statistika eneolitske kuće na lokalitetu Petnica. Petničke sveske, 39: 24.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pecikoza, Vladimir. „Tri decenije ozbiljnog rada”. almanah.petnica.rs. IS Petnica. Pristupljeno 23. 3. 2016. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]