Gaj Oktavije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gaj Oktavije
Glava statue za koju se pretpostavlja da prikazuje Gaja Oktavija, oko 60. p. n. e., Minhen
Lični podaci
Datum rođenjaoko 100. p. n. e.
Mesto rođenjaVeletri, Italija, Rimska republika
Datum smrti59. p. n. e.
Mesto smrtiNola, Italija, Rimska republika
ProfesijaPolitičar, vojskovođa
Porodica
SupružnikAnharija, Acija Balba Cezonija
DecaOktavija Starija, Oktavija Mlađa, Oktavijan Avgust
RoditeljiGaj Oktavije
Rimski guverner Makedonije
60. p. n. e. — 59. p. n. e.
61. p. n. e. — 60. p. n. e.

Gaj Oktavije (100 — 59. p. n. e.) bio je rimski političar i vojskovođa. Najpoznatiji je kao otac prvog rimskog cara, Oktavijana Avgusta. Bio je pradeda cara Klaudija i predak cara Kaligule i Nerona. Poreklom iz mesta Veletri u centralnoj Italiji, poticao je iz stare i istaknute porodice koja je pripadala konjičkom staležu (lat. Equites).[1] Iako je njegova porodica, Oktaviji (lat. gens Octavia) bila bogata, pripadali su plebejcima a ne patricijima. Pošto nije pripadao senatskom staležu, smatran je za "novog čoveka" (lat. novus homo). Njegov otac i deda bili su istaknuti rimski magistrati.

Porodica[uredi | uredi izvor]

Sa svojom prvom ženom, Anharijom, Oktavije je imao jedno dete — kćer, Oktaviju Stariju. Nije poznato kako se njihov brat okončao ali moguće je da je Anharija umrla na porođaju. Gaj Oktavije se potom oženio Atijom Balbom, ćerkom Julije Cezaris, sestre Julija Cezara. Imali su dvoje dece, Oktaviju Mlađu i Oktavijana, budućeg cara Avgusta koji je rođen 63. p. n. e.

Politička karijera[uredi | uredi izvor]

Oktavije je izabran za kvestora, negde oko 70. p. n. e. Za pretora je izabran 61. p. n. e. Nakon što se njegov mandat okončao sledeće godine, postavljen je za propretora i imenovan za guvernera (praefectus pro praetor) provincije Makedonije. Pre nego što je otpočeo svoj mandat, senat ga je poslao da uguši pobunu odmetnutih robova u Turiju, antičkom gradu u južnoj Italiji. Pobunjenici su već učestvovali u Spartakovoj i Katilininoj pobuni. Nakon što je savladao pobunjenike, Oktavije se pokazao kao sposoban administrator, upravljajući Makedonijom "hrabro i pravedno". Za vreme svog mandata, Oktavije je predvodio rimsku vojsku u bici protiv izvesnog tračkog plemena.[2]

Ciceron pohvalno govori o Oktavijevim diplomatskim veštinama. Budući da je uspešno okončao svoj mandat kao guverner, Oktavije je sakupio podršku potrebnu da bi se kandidovao za konzula.[3] Međutim, Oktavije je umro u Noli, nakon kraće bolesti. Prema antičkim izvorima, Oktavije je umro u istoj odaji u kojoj je mnogo godina kasnije izdahnuo njegov sin Avgust.[4]

Na forumu u Rimu, Avgust je podigao natpis u čast svog oca.

C(aius) Octavius C(ai) f(ilius) C(ai) n(epos) C(ai) pr[on(epos)]

pater Augusti tr(ibunus) mil(itum) bis q(uaestor) aed(ilis) pl(ebis) cum C(aio) Toranio iudex quaestionum pr(aetor) proco(n)s(ul) imperator appellatus

ex provincia Macedonia

— "Gaj Oktavije, sin, unuk i praunuk Gajev,

otac Avgustov, dvaput vojnički tribun, kvestor, plebejski edil zajedno sa Gajem Toranijem, sudija, pretor, prokonzul, proglašen za imperatora

u provinciji Makedonija"

Preci[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
8. Gaj Oktavije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
4. Gaj Oktavije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Gaj Oktavije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Gaj Oktavije
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]