Glasinačka kolica

Glasinačka kolica
Period	Starije željezno doba
Kultura	Glasinačka
Mesto otkrića	Sokolac, 1880. godine
Trenutna lokacija	Prirodnjački muzej u Beču

Glasinačka kolica su značajan muzejski eksponat pronađen 1880. god. na lokalitetu Glasinac – Bjelosavljevići u Sokocu. Čuvaju se u Prirodno - istorijskom muzeju u Beču, a jedna replika predata se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu^[1].

Pronalazak[uredi | uredi izvor]

Glasinačka visoravan je od 19. vijeka istraživačko područje amaterskih istraživanja pojedinaca, koja su ubrzana sa austrougarskim prisustvom u Bosni. Prilikom izgradnje puta Sarajevo – Rogatica Višegrad i prekopavanja Romanije, 1880. su pronađena čuvena kolica zajedno sa drugim predmetima koji dokazuju postojanje kulture bronzanog i željeznog doba na ovom podneblju. U periodu između 1878. i 1888. godine, prije službenog osnivanja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nekoliko stotina arheoloških nalaza slučajno otkrivenih na praistorijskim lokalitetima Bosne i Hercegovine našli su se u austrijskom posredovanju u zbirkama Naruthistorisches Museum u Beču, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Arheološkog muzeja u Splitu, kao i u zbirkama franjevačkih samostana u Bosni i Hercegovini. Među njima su glasinačka bronzana kultna kolica iz starijeg željeznog doba. Replika kultnih kolica, 2016. godine svečano je predata Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine^[2].

Izgled i namjena[uredi | uredi izvor]

Kolicima ovoga tipa sa predstavama ptica vodarica atribuira se ritualna namjena, a povezuju se obično s kultom Sunca. I po motivu i po stilu ona se oslanjaju na tradiciju prethodnog-kasnog bronzanog doba kada su ptice vodarice dominantan simbol kulture polja sa žarama. Vjerovatno su kultna kolica načinjena na području glasinačke visoravni, a izvjesni detalji ukazuju na sličnost i sa kolicima u Podunavlju i Karpatskoj kotlini. Motiv ptica vodarica kroz predstave figurina ili protoma su česte od samog početka željeznog doba, te ih susrećemo i na predmetima ritualne namjene, keramičkim i bronzanim posudama, ukrasnim predmetima i dijelovima nošnje kao važan religijski simbol.^[3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

[1] ttps://www.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1

[2] ttps://www.zemaljskimuzej.ba/bs/dogadjaji/sve%C4%8Dano-uru%C4%8Denje-replike-glasina%C4%8Dkih-votivnih-kolica-zemaljskom-muzeju-bih

[3] ttps://www.scribd.com/document/191280925/Alojz-Benac-RELIGIJSKE-PREDSTAVE

[1]

[2]

[3]