Pređi na sadržaj

Gojko Balšić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gojko Balšić
Lični podaci
Datum smrti1468.

Gojko Balšić (umro posle 1468) je bio vladar Mizije, oblasti između Kroje i Lješa. Pripadao je porodici Balšić.

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Gojko je sa braćom Jovanom i Đorđem vladao Mizijom, teritorijom koja se prostirala od Belog Drima do Jadrana. Pripadali su porodici Balšić koja je ranije upravljala Zetom. Postoje dve pretpostavke o poreklu Gojka i njegove braće. Prva je da su deca Vlajke Kastriot i Đurđa Balšića, vanbračnog sina Đurđa I Balšića (1362-1378). Ovu pretpostavku zastupaju Karl Hopf i Jovan Muzaki. Prema Fanu Noli, Gojko je bio sin Jele Kastriot i Pavla Balšića. U oba slučaja, Gojko bi bio Skenderbegov nećak. Gojko je bio oženjen Komninom, ćerkom Đorđa Arijanita Komnina. Prema Jovanu Muzakiju, imali su dva sina i jednu ćerku, Mariju. Sinovi su mu umrli u Ugarskoj. Marija se udala za grofa Mura i imala je dve ćerke: Beatriče i Izabelu. Beatriče se udala za Ferdinanda Orsinija, vojvodu Gravine, a Izabela za Luja, grofa Konze.

Braća Balšić bili su jedni od osnivača Lješke lige. Savez albanskih plemića osnovan je 2. marta 1444. godine od strane: Leke Zaharije (gospodara Danja i Satija), njegovih vazala Pavla i Nikole Dukađinija, Petra Spanija (gospodara Drišta), Leke Dušmanija (gospodara Malog Pulta), Andrea Topije (gospodara oblasti između Drača i Tirane), njegovog nećaka Tanuša Topije, Đorđa Arijanita Komnina, Teodora Korone Musašija i Stefana Crnojevića (gospodara Gornje Zete).

Skenderbeg je raspolagao vojskom Lješke lige koja je brojala oko 8000 ratnika. Đorđe Balšić je nakon određenog vremena otkazao poslušnost Skenderbegu dok su mu Gojko i Jovan ostali verni do svoje smrti 1468. godine. Nakon njihove smrti, Skenderbeg se, zajedno sa Lekom, Progonom i Nikolom Dukađinijem, nastavio boriti u korist Mlečana.

Izvori

[uredi | uredi izvor]