Pređi na sadržaj

Grgur Peštalić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Fra Grgur Peštalić (Vaškut, 27. juna 1755. - Baja, 1. februara 1809) bio je doktor filozofije i bunjevački književnik. Ostavio je za sebe više pesama i filozofskih spisa, ali je najviše poznat po epu „Dostojna plemenite Bačke starih uspomena” (1790), gde ističe zaslugu Srba i Bunjevaca u oslobođenju Ugarske od Turaka.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Pripadao je budimskom krugu franjevačkih pisaca, zajedno sa Lovrom Bračuljevićem, Grgurom Čevapovićem, Marijanom Jaićem, Matijom Petrom Katančićem, Mihajlom Radnićem, Stjepanom Vilovim i Emerikom Pavićem.[1].

Završio je filozofiju i teologiju u Budimu 1779. godine. Bio je tokom života učeni monah "Reda male braće". Predavao je filozofiju na filozofskim učilištima u Baji i Mohaču. Filozofske spise pisao je latinskim, a književna dela narodnim jezikom, koji je nazivao „slovinskim i iliričkim jezikom”.[2]. Bio je i ostao čitav život zaljubljenik u letenje, i koji je proučio sva dostupna dela o toj tematici. Napisao je veliki spev od 800 stihova, pod "baroknim" naslovom: "Dostojna plemenite Bačke starih uspomena sadašnji i drugi slavinske kervi delijah slava". Fra Grgur se u toj knjizi objavljenoj 1790. godine u Kalači, potpisao samo sa pseudonimom "Domorodac u Baji". A godine 1797. objavio je pod svojim imenom i prezimenom, drugo delo, isto u Budimu, sa naslovom: "Utišenje ožalostjenih u sedam pokorni pisama kralja Davida iztomačeno".[3]

Hrvati ga uz Emerika Pavića svrstavaju među najznačajnije predstavnike hrvatske književnosti s kraja 18. i početka 19. veka na ikavici u ugarskom Podunavlju. Hrvata u Mađarskoj, štaviše, smatraju ga prethodnikom hrvatskog preporoda na području južne Ugarske.[4]. Ušao je antologiju poezije bunjevačkih Hrvata iz 1971. godine Geze Kikića koju je izdala Matica hrvatska.

Dostojna plemenite Bačke[uredi | uredi izvor]

Hej slavinski sad amo plemići!
Ravne Bačke sivi sokolići!
Promotrite Slavonije slavu
Svu Arvatsku, Liku i Gerbavu:
Jurve Turčin, i sav svit poznaje
Kakvih naših slava i sada je;
I vi braćo moja mila, Srbljani!
Vi delije svem svitu poznani!
Na noge se junačke skočite
Nisu vaši kod kuće drimali,
Već Turčnina za bradu drmali

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Croatica Kht. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. децембар 2007) Povijest Hrvata u Mađarskoj]
  2. ^ Prilozi Архивирано на сајту Wayback Machine (12. јун 2007) Ante Sekulić: Grgur Peštalić i njegova filozofska djela
  3. ^ "Српске недељне новине", Будимпешта 2013.
  4. ^ Oktatási és Kulturális Minisztérium Архивирано на сајту Wayback Machine (1. јун 2010) Kerettanterv - a horvát kisebbségi oktatáshoz/Okvirni program hrv. jezika i književnosti za dvojezične škole

Извори[uredi | uredi izvor]

Литература[uredi | uredi izvor]

  • Geza Kikić: Antologija proze bunjevačkih Hrvata, Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.