Dan reformacije
Ovom članku potrebni su dodatni izvori zbog proverljivosti. |
Vikipedija na engleskom jeziku ima opširniji članak o ovoj temi. |
Dan reformacije - praznik koji slave hrišćanske crkve (posebno luteranske i reformisane) 31. oktobra u znak sjećanja na predvečerje Dana Svih svetih 1517. godine, kada je Martin Luter poslao svojih čuvenih 95 teza lokalnim biskupima da se suprotstave indulgenciji i prikovao ih za crkvena vrata u Vitenbergu – događaj koji se smatra zvaničnim (formalnim) početkom reformacije u Evropi.
Već u 16. vijeku se djelimično slavio Dan reformacije. U početku su korišćeni datumi 10. novembar ili 18. februar (Dan rođenja i smrti Lutera); osim toga, dan Augsburške ispovesti ( 25. jun ) je bio praznik. Elektor Saksonije Johan Džordž Drugi 1667. godine proglasio je 31. oktobar praznikom. Ovaj datum je postigao priznanje u većini evangelističkih zemalja.
U Luteranskoj crkvi Dan reformacije se obilježava svake godine. Liturgijska boja je crvena, simbolizujući krv mučenika svete hrišćanske vjere.
Ovaj praznik se javlja u njemačkim pokrajinama Brandenburg, Bremen, Hamburg, Meklenburg-Zapadna Pomeranija, Donja Saksonija, Saksonija, Saksonija-Anhalt, Tiringija i Šlezvig-Holštajn, kao i u Sloveniji i Čileu . Od 1949-1967. godine bio je državni praznik DDR-a .
U 2017. godini, povodom 500 godina od objavljivanja 95 teza Martina Lutera, 31. oktobar je proglašen državnim praznikom u svim njemačkim pokrajinama. [1]
Za vrijeme prazničnih bogosluženja se šita Ps. 45, Dejan. 19:23‐34.
Za Dan reformacije u Saksoniji, Saksoniji-Anhaltu i Tiringiji tradicionalno se peku reformatorski hljeb i slatke reformatorske lepinje koje podsjećaju na Luterovu ružu .
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Warum der Reformationstag heute bundesweit ein Feiertag ist”. «Augsburger Allgemeine». 2017-10-31. Arhivirano iz originala 2017-10-31. g. Pristupljeno 2017-10-31.