Pređi na sadržaj

Dimitrije Paleolog (sin Andronika II)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dimitrije
Lični podaci
Datum rođenjaoko 1297.
Mesto rođenjaCarigrad, Vizantijsko carstvo
Datum smrtiposle 1343.
Porodica
SupružnikTeodora Komnin ?
PotomstvoIrina Paleolog
RoditeljiAndronik II Paleolog
Irina od Monferata
DinastijaPaleolozi
guverner Soluna
Period1327-1328.

Dimitrije Anđeo Duka Paleolog (grčki: Δημήτριος Ἄγγελος Δούκας Παλαιολόγος; oko 1297. - posle 1343.) je bio vizantijski princ, sin Andronika II Paleologa, vizantijskog cara (1282-1328).

Biografija[uredi | uredi izvor]

Dimitrije je bio sin vizantijskog cara Andronika i Irine od Monferata. Rođen je oko 1297. godine. Njegova sestra Simonida udala se 1299. godine za srpskog kralja Stefana Milutina (1282-1321). Kako oni nisu imali dece, Dimitrijeva majka Irina nastojala je da nagovori Milutina da jednog od Simonidine braće odredi za naslednika. U tu svrhu obasipala je svoga zeta raznim poklonima. Dimitrije je 1304. godine došao u Srbiju, na dvor Stefana Milutina. Tamo se, međutim, zadržao kratko pravdajući se da mu ne prija "surova sredina" i nepovoljna klima, pa je, zabrinut za zdravlje, napustio zemlju. U stvari, Dimitriju, kao i njegovom bratu Teodoru I Monferatskom, nije se sviđala ideja da život provedu u varvarskoj zemlji. Dimitrije od 1306. godine nosi titulu despota. Titula despota, u Vizantiji najviša posle carske, dodeljivala se carevim bliskim srodnicima. Dimitrije je uzeo učešća u građanskom ratu u Vizantiji (1321-1328) podržavajući svoga oca Andronika II protiv sestrića Andronika III (1328-1341). U poslednjim godinama rata (1327-1328) obavljao je funkciju namesnika Soluna. Primoran je da beži u Srbiju kod Stefana Dečanskog dok je Andronik III zarobio njegovu ženu i decu. Nakon Andronikovog krunisanja, Dimitrije se vraća u Carigrad i učestvuje u zaveri protiv cara 1336/7. godine. Andronik je izbegao pogibiju. Poslednji pomen Dimitrija je iz 1343. godine. Andronik III je umro dve godine ranije, a u Vizantiji je tada izbio novi građanski rat između Andronikovog sina Jovana Paleologa i bivšeg megaduksa Jovana Kantakuzina. Dimitrije je slikao minijature.

Ime Dimitrijeve žene je nepoznato. Moguće je da se zvala Teodora Komnin. Imali su ćerku, buduću vizantijsku caricu Irinu, suprugu Matije Kantakuzina (1353-1354). Pored Irine, imali su bar još jedno dete čiji je identitet nepoznat. Bio je deda despota Jovana Kantakuzina, morejskog despota Dimitrija I Kantakuzina i Jelene Asanine Kantakuzin.

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
16. Aleksije Duka Paleolog
 
 
 
 
 
 
 
8. Andronik Duka Komnin Paleolog
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
17. Irina Komnina
 
 
 
 
 
 
 
4. Mihailo VIII Paleolog
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
18. Aleksije Komnin Paleolog
 
 
 
 
 
 
 
9. Teodora Anđelina Paleologina
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
19. Irina Komnina Anđelina
 
 
 
 
 
 
 
2. Andronik II Paleolog
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
20. Isak Duka Vatac
 
 
 
 
 
 
 
10. Jovan Duka Vatac
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
5. Teodora Dukina Vatacina
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
22. Jovan Komnin Anđeo
 
 
 
 
 
 
 
11. Evdokija Anđelina
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Dimitrije Paleolog
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
24. Vilijam VI Monferatski
 
 
 
 
 
 
 
12. Bonifacije II Monferatski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
25. Berta od Klavesana
 
 
 
 
 
 
 
6. Vilijam VII Monferatski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
26. Amadeo IV Savojski
 
 
 
 
 
 
 
13. Margareta Savojska
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
27. Ana Burgundska
 
 
 
 
 
 
 
3. Irina od Monferata
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
28. Fernando III od Kastilje
 
 
 
 
 
 
 
14. Alfonso X od Kastilje
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
29. Elizabeta Švapska
 
 
 
 
 
 
 
7. Beatriče od Kastilje
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
30. Đaume I od Aragona
 
 
 
 
 
 
 
15. Jolanda od Aragona
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
31. Jolanda Ugarska
 
 
 
 
 
 

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Trapp, Erich; Beyer, Hans-Veit; Kaplaneres, Sokrates; Leontiadis, Ioannis (1989). "21456. Παλαιολόγος, Δημήτριος Ἄγγελος Δούκας ". Prosopographisches Lexikon der Palaiologenzeit. 9. Vienna: Verlag der Österreichischen Akademie der Wissenschaften.