Pređi na sadržaj

Dragoljub Dimitrijević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dragoljub Dimitrijević
Lični podaci
Datum rođenja(1950-00-00)1950.(73/74 god.)
Mesto rođenjaTrstenik, NR Srbija, FNR Jugoslavija
Umetnički rad
Najvažnija dela
Spomenik banu Milosavljeviću u Banjoj Luci
Spomenik Svetom kralju Stefanu Tvrtku Kotromaniću u Novom

Dragoljub Dimitrijević (Trstenik, 1950) srpski je akademski vajar i univerzitetski profesor.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Završio je Osnovnu školu „Živadin Apostolović“ u Trsteniku, srednju Školu primenjenih umetnosti „Đorđe Krstić“ u Nišu i diplomirao vajarstvo na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu 1977. godine.[1]

Nakon završenih studija radio je nekoliko godina u vajarskom ateljeu na Venčancu. Saradnik je smotre umetnosti „Mermer i zvuci“.[1]

Od 1989. predaje na matičnom fakultetu, kao nastavnik u zvanju docenta na odseku Primenjeno vajarstvo vodio je nastavu Crtanja i Modelovanja. U zvanju vanrednog profesora predavao je Primenjeno vajarstvo.[1]

On je sekretar Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije i vršilac dužnosti predsednika Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije.[1]

Obavljao je funkciju prodekana Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu od 1998 do 2000. i šefa departmana za Primenjeno vajarstvo.[1]

Pionir je predstavljanja likova srpskih svetaca u memorijalnoj skulpturi.[1]

Tokom karijere je realizovao preko hiljadu materijalizovanih dela, od kojih je reko pedeset nagrađeno.[1]

Učestvovao je na preko dvadeset umetničkih kolonija.[1]

Redovni je član ULUPUDS-a i ULUS-a. Ima status slobodnog umetnika.[1]

Specijalizovan je za rad u kamenu.[1]

Živi i radi u Beogradu.[1]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Nagrada za skulpturu na izložbi „Susreti mladih stvaralaca“ (Novi Beograd)[1]
  • Nagrada ULUS-a za Rešenje spomen-obeležja Đorđu Stanojeviću (Beograd)[1]
  • Nagrada ULUPUDS-a za Likovnu delatnost, Beograd[1]
  • Nagrada ULUPUDS-a za Društvenu delatnost, Beograd[1]
  • Prva nagrada za skulpturu, Majski salon, Beograd[1]

Izložbe[uredi | uredi izvor]

  • Salon nacija u Parizu[1]
  • Bijenale mladih (Rijeka)[1]
  • Majski salon (Beograd)[1]
  • Oktobarski salon (Beograd)[1]
  • Međunarodni bijenale minijature (Gornji Milanovac)[1]
  • Dve samostalne izložbe u Trsteniku[1]
  • Samostalna izložba Vrnjačkoj Banji[1]
  • Grupne izložbe u 35 gradova[1]

Dela[uredi | uredi izvor]

  • Spomenik ratnicima i žrtvama u ratovima 1912-1918. godine u Kruševcu[1]
  • Kapija porte crkve Sv. Trojice (Trstenik)[1]
  • Spomenik Banu Milosavljeviću (Banja Luka, 2003)[1]
  • Spomenik poginulim borcima i žrtvama u otadžbinskom ratu (Zvornik, 2004)[1]
  • Spomenik Ratnicima i žrtvama Tuzlanske regije (Karakaj, 2005)[1]
  • Spomenik kralju Aleksandru Karađorđeviću (Deronić, 2006)[1]
  • Spomen-obeležje Arseniju Čarnojeviću (Pečuj, Mađarska, 2006)[1]
  • Spomenik Petru Kočiću (Beograd i Stričići, 2007)[1]
  • Spomenik Sv. monahu Teodosiju (manastir Rujan)[1]
  • Spomenik Svetom kralju Tvrtku Kotromaniću (Herceg Novi)[1]
  • Spomenik kneginji Milici (Trstenik, 2016)[1]
  • Spomenik Draganu Nikoliću (Vrnjačka Banja, 2017)[1]
  • Skulptura ženski torzo[1]
  • Skulptura „Časna trpeza“ (manastir Dobrun)[1]
  • Skulptura „Torzo“ (Dugo Selo)[1]
  • Skulptura „Četvoroknjižje“, Banja Luka)[1]
  • Skulptura „Naćve“, (Bela Voda)[1]
  • Skulptura patrijarha Germana, Velika Drenova[2]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č š aa ab av ag ad ae az ai aj „Narodna biblioteka "Jefimija". www.bibliotekajefimija.rs. Pristupljeno 2022-01-09. 
  2. ^ Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. „Meštani Velike Drenove čuvaju sećanje na nekadašnjeg poglavara SPC patrijarha Germana”. www.rts.rs. Pristupljeno 2022-03-28.