Društveno računarstvo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Primer dijagrama društvene mreže

Društveno računarstvo je oblast računarskih nauka koja se bavi raskrsnicom društvenog ponašanja i računarskih sistema. Ona je postala važan koncept za primenu u poslovanju. Koristi se na dva načina što je detaljno objašnjeno u nastavku.

U užem smislu te reči, društveno računarstvo podrazumeva podržavanje bilo kakve vrste društvenog ponašanja u/ili preko računarske mreže. Ono se zasniva na stvaranju ili ponovnom stvaranju društvene konvencije i društvenog konteksta kroz upotrebu softvera i tehnologije. Tako, blogovi, email, instant poruke, društvene mrežne usluge, društveni bukmarking i drugi primeri onoga što se često naziva društveni softver ilustruju ideje iz društvenog računarstva, ali takođe i druge vrste softverskih aplikacija gde ljudi komuniciraju besplatno.

U širem smislu te reći, društveno računarstvo ima veze sa podržavanjem proračuna koji se sprovode od strane grupe ljudi, ideja koja je bila popularizovana u knjizi Džejms Surovecki (James Surowiecki) Mudrost Vrana (The Wisdom of Crows). Primeri društvenog računartsva u ovom smislu uključuju kolaborativno filtriranje, onlajn aukcije, predviđanje tržišta, reputacione sisteme, društveni računarski izbor, verifikaciju igrica. Društveno računarstvo je postalo široko poznato zbog njegove povezanosti sa jednim brojem skorašnjih trendova. Ovo uključuje povećanje popularnost društvenog softvera i VEB 3.0 što dovodi do povećanja akademskog interesovanja za analizu društvenih mreža.


Obrazloženje[uredi | uredi izvor]

Društveno računarstvo počinje počinje zapažanjem da su ljudi - i ljudsko ponašanje - duboko socijalni. Od rođenja ljudi se orijentišu jedan ka drugome, a kako rastu razvijaju sposobnosti za interakciju jednih sa drugima. Ovo se razvija od mimike i gestikulacije do pisanog i govornog oblika jezika. Kao posledica toga ljudi su osetljivi na ponašanje onih oko njih i donose bezbrojne odluke koje su oblikovane od strane njihovog društvenog okruženja.

Pretpostavka društvenog računarstva je da je moguće dizanirati digitalni sistem koji podržava korisnu funkcionalnost tako što društveno proizvedene informacije ostaju dostupne njihovim korisnicima. Ove informacije se mogu direktno obezbediti, kao kada sistemi pokazuju da je broj korisnika koji su ocenili pregled kao koristan ili ne. Ili se informacije mogu dati nakon što se filtriraju i objedine, kao što se radi kada sistemi preporuče proizvod baziran na tome šta su ljudi sa sličnom kupoprodajnom istorijom kupili. Alternativno, informacije se mogu obezbediti indirektno, kao što je slučaj sa Guglovim pejdž rank (Page Rank) algoritmima koji naređuje rezultate pretrage na osnovu broja stranica koje ukazuju na njih. U svim ovom slučajevima, informacije koje se proizvode od strane grupe ljudi koriste se za pružanje ili poboljšanje funkcionisanja sistema.

Društveno računarstvo se može definisati na sledeći način:


Inteligentno društveno računarstvo[uredi | uredi izvor]

Inteligentno društveno računarstvo je novi termin koji se odnosi na nedavne napore pojedinaca da razumeju načine na koje će se sistem ljudi i računara pokazati korisnim kao posrednik između ljudi i alata koje ljudi koriste. Ovi sistemi rezultiraju novim ponašanjem koje se javlja kao rezultat kompleksne interakcije između ljudi i računara.

Primeri[uredi | uredi izvor]

Glavni članak : Veb 2.0 Generacija internet aplikacija je razvijena sprovođenjem aspekata društvenog računarstva razvijenih u ranom 21. veku.

Preduzetnički društveni softver[uredi | uredi izvor]

Glavni članak Preduzetnički društveni softver Elektronsko pregovaranje predstavlja važan i poželjan koopdinacioni mehanizam za elektronska tržišta. Pregovaranje između agenata (kako softverskih tako i ljudskih) omogućava kooperativnu i konkurentsku razmenu informacija da odredi odgovarajuću cenu. Nedavna istraživanja i praksa je takođe pokazala da je elektronsko pregovaranje korisno za koordinaciju složenih interakcija između organizacija. Elektronsko pregovaranje je nastalo kao vrlo dinamičan, interdisciplinarni istraživački prostor koji pokriva aspekte iz disciplina kao što su Ekonomija, Informacioni sistemi, Računarska nauka, Komunikaciona teorija, Sociologija i Psihologija.

Kolaborativno filtriranje[uredi | uredi izvor]

Glavni članak Kolaborativno filtriranje Kolaborativno filtriranje je metod pravljenja automackih predviđanja (filtriranje) o interesima korisnika od prikupljanja dokazanih informacija od mnogo različitih korisnika (kolaboracija).

PLATO[uredi | uredi izvor]

Možda je najraniji primer društvenog računarstva u živom proizvodnom okruženju, u početku sa stotinama a kasnije i sa hiljadama korisnika. Na PLATO kompjuterskom sistemu zasnovanom na Univerzitetu Ilinois u Urbani 1973. godine, kada su društvene softverske aplikacije za višekorisničke pričaonice, forume za grupno dopisivanje, i ćaskanje pojavile u toj godini. 1974 godine je e-mail je dostupan kao i prve svetske onlajn novine koje se zovu NjuzRiport, koje podržavaju sadržaj dostavljen od strane korisničke zajednice kao i napisan od strane urednika i novinara.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Social Computing by Chris Charron, Jaap Favier, Charlene Li - Forrester Research[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 14. 10. 2009. g. Pristupljeno 06. 06. 2014.  Sukob URL—vikiveza (pomoć)
  2. ^ From "Social Computing", introduction to Social Computing special edition of the Communications of the ACM, edited by Douglas Schuler, Volume 37 , Issue 1 (January 1994), Pages: 28 - 108

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]