Дукат равнице
| Dukat ravnice | |
|---|---|
| Autor | Marija Šeremešić |
| Zemlja | Republika Srbija |
| Jezik | Hrvatski |
| Žanr / vrsta dela | stručna monografija |
| Izdavanje | |
| Izdavač | HKUD "Vladimir Nazor" iz Sombora |
| Datum | 2003. |
Dukat ravnice (o Bunjevcima i Šokcima Sombora i okolice) je stručna monografija autora Marije Šeremešić i Antonije Čota, objavljena 2003. godine u izdanju HKUD "Vladimir Nazor" iz Sombora.[1]
O autorima[uredi | uredi izvor]
- Marija Šeremešić (Sombor, 1948) je prosvetni radnik u penziji. Vrlo je aktivna u Hrvatskom kulturno umjetničkom društvu "Vladimir Nazor" u Somboru; članica je uprave, predsednica Dramske i Literarne sekcije, organizator je niz različitih priredbi i manifestacija u kulturi.[2]
- Antonija Čota (Beograd, 1961 – 2014), hrvatski kulturni radnik iz Vojvodine, politički i pozorišni radnik, publicistica, sudski tumač za hrvatski jezik.[3]
O knjizi[uredi | uredi izvor]
Knjiga je prikaz kulture Bunjevaca, Šokaca i Hrvata na području Sombora i okoline; Bačkog Brega, Bačkog Monoštora, Sonte, Vajske i Plavne.[4]
Knjiga tekstovima i brojnim fotografijama predstavlja narodnu kulturnu baštinu Hrvata iz Sombora i okoline koji u Somboru žive stoljećima, a u knjizi je kultura Bunjevaca i Šokaca predstavljena njihovim običajima, pesmama, plesovima i nošnjama.[4][5]
Knjigu Dukat ravnice čine dva dela dve autorke. Prvi deo knjige pod nazivom Dukat ravnice: Bunjevci Sombora i okolice je rad Antonije Čota i posvećen je bunjevačkim Hrvatima. Drugi deo knjige pod nazivom Dukat ravnice: o hrvatima i Šokcima je rad Marije Šeremešić i donosi tekstove o skupini naroda, zvana Šokci.[4][5]
| „ | ja još uvek šokački divanim, i tražim priliku kad god mogu;[4] |
” |
Sadržaj[uredi | uredi izvor]
Deo knjige Dukat ravnice: Bunjevci Sombora i okolice sadrži sledeće odeljke:[4]
- Bunjevački tragovi u tom Somboru
- Bunjevci o bunjevcima za Bunjevce
- Kapt pa na put
- Hej salaši somborski
- Značaj salaša nekada i sada
- Život na salašu
- Bunjevačka gazdarica
- Čista soba
- Posuđe i pribor za jelo
- Održavanje higijene rublja
- Tkanje, vezovi i šlinganje
- Odijevanje i nošnja
- Ženska nošnja
- Bunjevački povežaj
- Vijenac bunjevačke djevojke
- Muška nošnja
- Ženska nošnja
- Narodna vjerovanja
- Igre, plesovi i običaji somborskih Bunjevaca
- Svadba i svadbeni običaji
- Oprava bunjevačke udavače
- Stare bunjevačke narodne pjesme
- Vjera u Bunjevaca i sakralni predmeti
- Građanski život
- Rečnik manje poznatih riječi nakon poglavlja
Deo knjige Dukat ravnice: o Hrvatima Šokcima sadrži sledeće odeljke:[4]
- Namjesto uvoda
- Naseljavanje Bačke
- Ikavica
- Kuće, zanimanja i upotrebni predmeti
- Običaji
- Bački Monoštor
- Zaljubnjeno proljeće Stipana Bešlina
- Antun Kovač
- "Moje malo misto"
- "Šokački divani"
- Šokačka narodna nošnja
- "Kraljice"
- "Štovanje Gospe fatimske"
- Kako smo obilježili zavjetni dan
- "Šokac grdi svoga konja"
- KUDH "Bodrog" Bački Monoštor
- Bački Breg
- Poezija Ante Jakšića
- "Šokačka pisma"
- KPD Silvije "Strahimir Kranjčević"
- Ivan Kovač
- Tko je bio Mika Ivošev
- "Moj dadastari"
- Bršančevo u Beregu
- "Oj Beregu, selo moje drago"
- Sonta
- Staro seosko domaćinstvo
- Šokačka kuća
- Predmeti
- Sonćanska narodna nošnja
- Gržđe bal u Sonti
- "Šokadija"
- Josip Jole Đanić, "Selo moje"
- "Kad spokojno zatvorim oči"
- Za kraj
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Dukat ravnice”. plus.cobiss.net. Pristupljeno 26. 9. 2023.
- ^ „Marija Šeremešić - Put”. hrvatskarijec.rs. Arhivirano iz originala Proverite vrednost parametra
|url=(pomoć) 28. 10. 2008. g. Pristupljeno 26. 9. 2023. - ^ „In memoriam: Antonia Čota Rekettye”. soinfo.org. Pristupljeno 26. 9. 2023.
- ^ a b v g d đ Čota, Antonija; Marija, Šeremešić (2003). Dukat ravnice. Sombor: HKUD "Vladimir Nazor". str. 5—6, 112, 129, 215—216.
- ^ a b „Snaga tradicionalne kulture”. hrvatskarijec.rs. Pristupljeno 26. 9. 2023. soft hyphen character u
|title=na poziciji 4 (pomoć)
