Егилова сага

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Egilova saga
Egidl Skalagrimson. Minijatura iz islandskog rukopisa AM 426 fol. XVII vek
Nastanak
Orig. naslovEgils saga
Autorverovatno Snori Sturluson
ZemljaIsland
Jezikstaronordijski, islandski
Sadržaj
Žanr / vrsta delasaga
Temaporodični odnosi
Izdavanje
IzdavanjeÍslenzk fornrit (1933)
Serija(l)Sage o Islanđanima

Egilova saga (isl. Egils saga Skalla-Grímssonar) jedna je od srednjovekovnih islandskih saga iz ciklusaSaga o Islanđanima. Smatra se jednom od najobimnijih (sadrži 90 poglavlja) i literarno najkvalitetnijih srednjovekovnik islandskih saga.

Nastala je u prvoj polovini XIII veka (verovatno u periodu između 1220−1240), a mnogi istoričari smatraju da je sagu napisao srednjovekovni islandski pesnik, prozaik i istoričar Snori Sturluson (1178−1241). Ima karakter porodične sage čija je centralna figura islandski farmer, viking i skald (srednjovekovni pesnik) Egidl Skalagrimson, detaljno opisuje njegov rodoslov i obuhvata period islandske istorije između 850. i 1000. godine. Najstariji živući fragmenti sage potiču iz 1240. godine i oni predstavljaju jedini validan izvor informacija o životu i istraživanjima Egidla Skalagrimsona, čiji život nije zabeležen u istorijskim izvorima.

Saga počinje u južnoj Norveškoj, negde oko 850. godine pričom o Egilovom pradedi Ulfu (poznat i kao Kvaldulf ili „Noćni vuk”) i dvojici njegovih sinova, Torolfu i Skalagrimu. Zbog sukoba sa lokalnim vladarem porodica je bila prisiljena da pobegne iz zemlje i da se skloni na Island, gde su kasnije rođeni njegovi unuci, braća Egil i Torolf Skalagrimson. Egil je nekoliko decenija nakon izgnanstva njegove porododice pokušao da povrati porodična imanja u Norveškoj, ali bez uspeha, zbog čega odlučuje da se osveti samom Kralju.

Saga do u detalje prati Egilov život, sve njegove sukobe i prijateljstva, ali i odnose sa najužim članovima porodice koji su bili protkani ljubomorom i zavišću (naročito članova porodice njegovog starijeg brada Torolfa). Potom se saga bazira na životu Egilovog sina Torstina, opisuje njegovo prihvatanje hrišćanstva i sudbine i život njegove dece i unuka. Zavrašava se oko 1000. godine sa opisima nekoliko generacija Ulfove porodice.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]