Energija vjetra

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Stare vjetrenjače koriste energiju vetra za rad

Energija vjetra je energija koja potiče od snage vjetra. Predstavlja konvencionalan obnovljivi izvor energije, koji se vjekovima koristi za dobijanje mehaničke, a u novije vreme i električne energije. Međutim, proizvodnja električne energije iz energije vjetra u većim količinama počela je tek poslije naftne krize 1973.

Istorija[uredi]

Ljudi koriste energiju vjetra barem 5500 godina, neki od primjera je da se čamac sa jedrima koristi barem 5000 godina i arhitekti su koristili upravljan-vetar za prirodne ventilacije još u antičko doba. Korišćenje vjetra da se obezbijedi mehanička energija je došlo negdje kasnije u antici.

U staroj Persiji, vjetrenjače sa vertikalnom osovinom, napola zatvorene (tako da vjetar potiskuje samo jednu polovinu rotora) i ravnim „jedrima“ se koriste bar od 200. godine nove ere.

Praktične vjetrenjače slične konstrukcije su napravljene u Avganistanu u 7. vijeku. Sa Bliskog istoka, ideja se proširila do Evrope i vjetrenjače za mlevenje zrnja u brašno ili pumpanje vode su zabilježene u 12. vijeku u Engleskoj i Holandiji.

Do 19. vijeka vjetrenjače su rasprostranjene po čitavoj Evropi i donesene su i u Sjevernu Ameriku.

Krajem 19. vijeka energija vjetra se počela koristiti i za proizvodnju električne energije (vidi vetroelektrana), ali uglavnom u malim lokalnim postrojenjima do naftne krize 1973. Poslije krize, dolazi u nizu zemalja do užurbane aktivnosti za iskorištenje energije vjetra za proizvodnju struje. Sa usponima i padovima, vezanim uglavnom za rast i pad cijena nafte, razvoj se naročito ubrzava poslije 2000. sa neprekidnim rastom cijena nafte.

Razvojne mogućnosti[uredi]

Energija vjetra pruža velike mogućnosti za dalji razvoj. Pri kraju 2007. svjetski kapacitet elektrana na vjetar je 94 GW, ali to je i dalje samo 1% od ukupne proizvodnje električne energije. Zemlje koje vode u proizvodnji su:

Vremena se ipak mijenjaju. Proizvodnja električne energije iz vjetra se povećala pet puta od 2000. do 2007.

Proizvodnja je zasad profitabilna i konkurentna po cijeni klasičnim izvorima (hidroenergija, termoenergija, nuklearna energija) samo u krajevima sa većim brzinama vjetra, kao na obali mora i slično. Međutim sa rastom cijena klasičnih energenata i sa padom cijena turbina na vetar, očekuje se izmjena ovog odnosa u budućnosti.

Proračun dobijene snage[uredi]

Snaga je proporcionalna brzini vjetra, aktivnoj površini krakova vjetrenjače i gustini vazduha. Proračun iskoristive snage vjetra je detaljnije obrađen u članku vjetrenjača.

Vidi još[uredi]

Spoljašnje veze[uredi]