Energija vjetra

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Stare vjetrenjače koriste energiju vetra za rad

Energija vjetra je energija koja potiče od snage vjetra. Predstavlja konvencionalan obnovljivi izvor energije, koji se vjekovima koristi za dobijanje mehaničke, a u novije vreme i električne energije. Međutim, proizvodnja električne energije iz energije vjetra u većim količinama počela je tek poslije naftne krize 1973.

Istorija[uredi]

Ljudi koriste energiju vjetra barem 5500 godina, neki od primjera je da se čamac sa jedrima koristi barem 5000 godina i arhitekti su koristili upravljan-vetar za prirodne ventilacije još u antičko doba. Korišćenje vjetra da se obezbijedi mehanička energija je došlo negdje kasnije u antici.

U staroj Persiji, vjetrenjače sa vertikalnom osovinom, napola zatvorene (tako da vjetar potiskuje samo jednu polovinu rotora) i ravnim „jedrima“ se koriste bar od 200. godine nove ere.

Praktične vjetrenjače slične konstrukcije su napravljene u Avganistanu u 7. vijeku. Sa Bliskog istoka, ideja se proširila do Evrope i vjetrenjače za mlevenje zrnja u brašno ili pumpanje vode su zabilježene u 12. vijeku u Engleskoj i Holandiji.

Do 19. vijeka vjetrenjače su rasprostranjene po čitavoj Evropi i donesene su i u Sjevernu Ameriku.

Krajem 19. vijeka energija vjetra se počela koristiti i za proizvodnju električne energije (vidi vetroelektrana), ali uglavnom u malim lokalnim postrojenjima do naftne krize 1973. Poslije krize, dolazi u nizu zemalja do užurbane aktivnosti za iskorištenje energije vjetra za proizvodnju struje. Sa usponima i padovima, vezanim uglavnom za rast i pad cijena nafte, razvoj se naročito ubrzava poslije 2000. sa neprekidnim rastom cijena nafte.

Razvojne mogućnosti[uredi]

Energija vjetra pruža velike mogućnosti za dalji razvoj. Pri kraju 2007. svjetski kapacitet elektrana na vjetar je 94 GW, ali to je i dalje samo 1% od ukupne proizvodnje električne energije. Zemlje koje vode u proizvodnji su:

Vremena se ipak mijenjaju. Proizvodnja električne energije iz vjetra se povećala pet puta od 2000. do 2007.

Proizvodnja je zasad profitabilna i konkurentna po cijeni klasičnim izvorima (hidroenergija, termoenergija, nuklearna energija) samo u krajevima sa većim brzinama vjetra, kao na obali mora i slično. Međutim sa rastom cijena klasičnih energenata i sa padom cijena turbina na vetar, očekuje se izmjena ovog odnosa u budućnosti.

Proračun dobijene snage[uredi]

Snaga je proporcionalna brzini vjetra, aktivnoj površini krakova vjetrenjače i gustini vazduha. Proračun iskoristive snage vjetra je detaljnije obrađen u članku vjetrenjača.

Vidi još[uredi]

Spoljašnje veze[uredi]