Epitafi u Rogači

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dragačevski epitafi
Spomenik Miladinu Stanišiću (†1837) na groblju Čukar u Rogači, detalj
Opšte informacije
MestoRogača (Lučani)
OpštinaOpština Lučani
Država Srbija
Vreme nastanka19. vek

Epitafi u Rogači predstavljaju značajna demografska, epigrafska i familijarna svedočanstva prepisana sa nadgrobnih spomenika u dragačevskom selu Rogača, Opština Lučani.[1]

Rogača[uredi | uredi izvor]

Selo Rogača smešteno je u dolini s južne stranine planine Jelice.[2] Osim Guče sa južne strane, Rogača se graniči sa atarima sela Grab, Goračići i Tijanje i Turica. Kroz selo prolaze dva puta − stari i novi − koji povezuju Guču i Čačak.

Selo Rogača se pod ovim nazivom prvi put pominje u turskom defteru iz 1476. godine. Spiskovi stanovnika od 15. veka do 1863. godine (kada je izvršen prvi opšti popis stanovništva i imovine Kneževine Srbije) objavljeni su u publikaciji Joviše Slavkovića „Stanovništvo Dragačeva”.[3]

U Rogači postoje ostaci dva stara „grčka groblja”, sa nadgrobnim obeležjima u obliku nepravilnih stena ili velikih ploča od peščara.[2] Stanovnici Rogače sahranjivani su u groblju Čukar (koje se sada nalazi u ataru sela Grab) i glavnom seoskom groblju Crkvine, prozvanom po lokalitetu gde se nekada nalazila seoska bogomolja.[2]

Groblje Čukar[uredi | uredi izvor]

Spomenik Miladinu Stanišiću (†1837)[uredi | uredi izvor]

1802 godine rodi se Miladin Stanišić preseli u viječnost 1837 Januarija 1
Risto podpisa[1]

Spomenik Vasiliji Dmitrović (†1843)[uredi | uredi izvor]

Ovde počiva VASILIJA supruga Ivana Dmitrovića poživi: 35: g, umre 6 mar: 1843: g.
pisa Miloe ot sela Rogače[1]

Spomenik Ivanu Živkoviću (†1848)[uredi | uredi izvor]

OVDE
POČIVA RABЪ
BOŽİЍ IVANЪ
ŽIVKOVIĆЪ
BЫVŠI KMETЪ
GLAVNİIЍ Ž:S
ROGAČE POŽI
VЫ 50. G: UMRİE
3. APRI: 1848[a]

Spomenik Cmiljani Živković (†1849)[uredi | uredi izvor]

Ovde počiva Cmiljana kći G: Maiora kavalera Milovana Nedelkovića, iz Virova, a supruga Sima sina Ivana Živkovića kmeta: rogačkog požive 25. G: umre. 25. dekembra 1849
i čedo ioj Arsenije poživi 4. m: umre 1848 G.[1]

Spomenik Radovanu Živkoviću (†1863)[uredi | uredi izvor]

OV:
DE POČI:
VA R. BOŽ
RADOVAN
ŽIVKOVİĆ
IZ ROGAČE
POŽIVI 37
G. ЯUMRE 12
ЯVGUSTA
U 1863.G[b]

Spomenik Nikoli Žuštriću (†1877)[uredi | uredi izvor]

Ovde
Počiva blaže
no upokoenьi
rabъ božii
NIKOLA +
žuštrićъ
izovog sela Ro
gače: koѝ u če=
sti Poživio
46. god a pres=
taviose ... oktom
bra 1877. G
ibog damu du:
šu prosti
Spomenuga sup
ruga njegova Kr
una, sa sinom
živoinъ[v]

Spomenik Marinku Dostaniću (†1882)[uredi | uredi izvor]

Omili
moji rode Pri
đite bljiže
ovde, terecite
bog da prosti
raba božijeg
MARINKA+
dostanića iz
sela turice,
akoije Poživi
jo učesti 42: G.
aprestavijose
uviječni Život
20.febr. 1882. G.
A marinkoje do
stanić poživijo
kod svog šuraka
toma perišića
10.godina u roga=
či· Aumriješe u
10 dana obadva.
Ovaj
Spomen podižemu
savka njegova žena[g]

Spomenik Svetozaru Propadoviću (†1897)[uredi | uredi izvor]

U ovom Mračnom grobu Počivaju Zemni ostatci: našeg nikad zaboravljenog Brata: Svetozara Propadovića, iz Rogače. Bivši Zanatom kalva Bakalski. I služeći u stalnom kadru razboli se: u svojoj 22 God. Umre 8. aprila 1897. God.
Bog da ga prosti
Ovaj mu spomen, podigoše njegova blagodarna Braća Radisav Radosav i veljko trgovac iz Čačka[1]

Spomenik Miću Dimitrijeviću (†1898)[uredi | uredi izvor]

Pred ovim Ladnim Spomenikom Saranjen je Mićo sin pok. Marinka Dimitrijevića iz Rogače koji je poginuo od zlikovaca u selu Grabu 2. Aprila 1898. God. u svojih 14 God.
Bog da mu dušu prosti
Zapis učini njegov brat Milosav[1]

Spomenik Miliću Živkoviću(†1907)[uredi | uredi izvor]

Ovde je saranjen Milić Živković biv. trgovac iz Rogače žive 27 godina a trgujući pogibe sa konja kod lunjevačke česme 8 maja 1907. god.[1][4]

Spomenik Milunu A. Mrdakoviću (†1915)[uredi | uredi izvor]

Ovde počiva Milun A. Mrdaković iz Rogače. Bivši vojnik pekarske čete Šumadijske divizije I poziva. Koi u ratu od teških rana svoje mladosti od 28 god. a umro je u selu Ratkovu marta 1915. god i tamo je saranjen
Zapis učini njegov Brat Milosav[1]

Spomenik Vidosavu Dimitrijeviću (†1916)[uredi | uredi izvor]

Pred ovim Ladnim Spomenikom Sahranjeni su Posmrtni ostatci Vidosav sin Marinka Dimitrijevića iz Rogače, vojnik 2.čete I bat. II šumadinskog puka. Uginuo 24. juna 1916. God. na Jadranskom Moru u lađama od neprijatelja u svojih 19 godina
Bog damu dušu prosti
Spomen podiže njegov Brat Milosav[1]

Spomenik Radisavu Propadoviću (†1924)[uredi | uredi izvor]

Evo groba večnog dvora koji tiko pokazuje večite zemne ostatke dičnog Srbina Radisava Propadovića iz Rogače koji časno poživi 63 God. a prestavi se u večnost 16. maja 1924. god. po starom starom kalendaru
Bog da mu oprosti plemenitu dušu
Spomen ovaj podigoše mu supruga Vinka i sinovi Bogoljub Jezdimir i Mladen i ostala rodbina[1]

Spomenik Marinku Dimitrijeviću (†1926)[uredi | uredi izvor]

Pred ovim Ladnim Spomenikom Posmrtni ostatci Marinka Dimitrijevića iz Rogače. poživi 73. g. Prestavio se u Večnost 8. februara 1926. God.
Bog da mu dušu prosti
Spomen podiže mu njegov sin Milosav[1]

Spomenik Miladinu Stanišiću (†1946)[uredi | uredi izvor]

Milisav M. Dimitrijević iz Rogače koji poživi 61 god. Umro 1. IX 1946. G. U ratu od 1912 do 1915. G. Na Ceru sa medaljom.
Bog da mu dušu prosti
Spomen podiže žena Pelagija i zet Tihomir[1]

Groblje Crkvine[uredi | uredi izvor]

Spomenik Radonji Vujoviću Simoviću (†1837) u Rogači[uredi | uredi izvor]

1837
Ođe počivaju kosti Raba Božijego Radonje Vuiovića Simović + 18 dekemvrija[1]

Spomenik Mijailu Radonjiću (†1838) u Rogači[uredi | uredi izvor]

1838
Zde Počiva rab Boži Mijailo Radonjić 20. godina Ž[1]

Spomenik Luki Petroviću (†1850) u Rogači[uredi | uredi izvor]

1850
ovde počiva Luka Petrović požive 60 G: umre 4 Marta
Ovi biljeg udari mu ž[ena] Leposava i Radisav radov: iz Živice i kćeri Ego Anka i Stanica i Rosa[1]

Spomenik Radovanu Zoćeviću (†1852) u Rogači[uredi | uredi izvor]

1852
ovde počiva Radovan Zoćević Milovano: poživi 48. G: umre 19. F: čestno sa svojom suprugom Pejkom poživi... zaedno umreše
pisa Radosav Čikiriz sela Rtiju[1]

Spomenik Jovanu Dragoviću (†1866) u Rogači[uredi | uredi izvor]

ovde počiva Rab Bo: Iovan Dragović Bivši Kmet iz S[ela] rogače Poživi 84 g. umre 20 F: 1866 . G.
ovai bileg udarimu Sin Ego kmet Paun
pisa Glišo Puza[1]

Spomenik Milisavu Radonjiću (†1867) u Rogači[uredi | uredi izvor]

Ovde su tiko smireni telesni ostanci Raba Božieg Milisava Radonjića žitelja rogačkog i kmeta obšt[tine] grabske: i rogačke. koi poživi česno od svoeg rođenja 60.God: i preselise u večnos 28-g Januara u 1867 God.
Bog da mu dušu prosti
Spomenuga Iovo i Miloe i Milija Sinovi Ego[1]

Spomenik Mijailu Radinjiću (†1870) u Rogači[uredi | uredi izvor]

S desne strane svog đeda tiko počiva Mladenac Mijailo sin Jova Radonjića iz Rogače koie kao đak I razreda Slušao nauk u školi Goračkoi Prestaviose u najlepšem cvetu od 11 god. 15 Marta u 1870 G. Na žalost svom rodu...[1]

Spomenik Pavlu Zoćeviću (†1871) u Rogači[uredi | uredi izvor]

Ovde počiva tiko rab boži Pavle Zoćević Žitelj rogački bivši kmet rogački A koi česno i pošteno Poživi 46. God: a preselio se u večnost 14-go Marta 1871. G:
i bog damu dušu prosti i vovjeki amin
pisa Glišo Dmitrić iz Kotraže[1]

Spomenik Milovanu Radonjiću (†1900) u Rogači[uredi | uredi izvor]

Spomen ovaj pokazuje Milovana Radonjića iz Rogače koije svakom Srbinu i Srbskom sinu duševno prijatelj bio i česno poživio 105. God. Prestavise u večnost 14. januara 1900. G.
Bog da mu dušu prosti
Spomen ovaj podiže blagodarni sin Svetozar[1]


Krajputaši u Rogači[uredi | uredi izvor]

Krajputaš Kosti Kostatinoviću (†1876) u Rogači[uredi | uredi izvor]

Ovaj biljeg pokazuje tjelo pokojnog KOSTE KOSTATINOVIĆA iz Rogače bivši voinik II klase Trnavskog batalijona koi u 36 godini svoga života junački boreći se protiv turaka za slavu i slobodu Srba u borbi na Sokolovici kod Pazara poginuo... julija 1876. g...[1][4]

Krajputaš Neđeljku Vilotijeviću (†1876) u Rogači[uredi | uredi izvor]

Ovaj spomenik pokazuje počivšeg Neđeljka VILOTIJEVIĆA iz Rogače biv. voinik I-ve kla[se] desetar Trnavskog batalijona koje u 40 god. života svog hrabro boreći se u ratu protiv turaka za slavu i otečestvo srpsko pod vladom knjaza Milana M. Obrenovića a poginuo u bitci na Radojevcu 6-og oktombra u 1876 G. I bog da mu dušu prosti.[1][4]

Krajputaš Radoju K. Bogdanoviću (†1914) u Rogači[uredi | uredi izvor]

Priđi bliže mili čitaoče te pročitaj tužni ovaj spomen dična Srba krabra ratoborca RADOJA K. BOGDANOVIĆA iz Rogače bivši vojnik II poziv II četa I bataljon... puka koi poživi 38 g. a pogibe u Bosni na Tršelju 3 avgus 1914 g. u ratu srbsko i austrisko i tamo saranjen. Bog da mu dušu oprosti.
Ovaj podigoše mu spomen supruga jelika i sinovi Milutin Svetolik i Milosav[1]

Krajputaš Svetozaru M. Živkoviću (†1914) u Rogači[uredi | uredi izvor]

Oj Srbine rode stani i pročitaj spomen Svetozara M. Živkovića. poživi 45 God. kao ugledan i pošten građanin. Ratovao od 12 [1912] do 1914.G. poginuo 22–10–1914. G. Bog da mu dušu prosti.
Ovaj spomen podigoše otac majka i braća[1]

Krajputaš Dragoju Bogdanoviću (†1915) u Rogači[uredi | uredi izvor]

Ratni druže i ostali moji
evo spomen gde mi ovde stoji
pokoj. DRAGOJA BOGDANOVIĆA iz Rogače redov 2 čete 1 bataljona 10 puka II poziv rođen 1880 god. no ratujući protiv neprijatelja i boreći se za spas otadžbine poginu na Pustoj reci 29. okt 1915 god.
Spomen mu podigoše Dragoljub sin i Radojka supruga[1]

Krajputaš Radovanu Bogdanoviću (†1915) u Rogači[uredi | uredi izvor]

O putnici mili rode stani malo ovde te pročitaj ovaj natpis ovde dična Srba RADOVANA BOGDANOVIĆA iz Rogače bivši vojnik II čete I bataljon 10 puk III poziv koi poživi 53 god. koi učestvova u svim ratovima od 1912 god. pa do 1915 god. boreći se za veru i slobodu svoje otadžbine i pogibe 10 novembra 1915 god. na položaju i tamo je saranjen. Bog da ga prosti.
Ovaj mu spomen podiže supruga Živana i sinovi Milenko Milivoje i Dobrosav[1]

Krajputaš Velimiru L. Dragoviću (†1917) u Rogači[uredi | uredi izvor]

Ovaj spomen pokazuje krabrog vojnika VELIMIRA L. DRAGOVIĆA iz Rogače podnarednika 4 čete pionirske Moravske divizije koi provede svog života 38 g. učastvovao u ratovima od 1912 g. pa do 1917 god. gde je i saranjen. Bog da mu dušu prosti.
Ovaj mu spomen podiže brat Milorad i supruga Jelenka i sinovi Miodrag Dragoljub i Dobrica[1]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Tekst prepisan direktno sa spomenika.
  2. ^ Tekst prepisan direktno sa spomenika.
  3. ^ Tekst prepisan direktno sa spomenika.
  4. ^ Tekst prepisan direktno sa spomenika.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č Stojić, Nikola Nika (2011). Dragačevski epitafi : zapisi sa nadgrobnika i krajputaša (2. dopunjeno izd.). Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv. ISBN 978-86-80609-45-4. 
  2. ^ a b v Dragačevo : naselja, poreklo stanovništva, običaji. Beograd: Službeni glasnik : SANU. 2010. ISBN 978-86-519-0718-3. 
  3. ^ Slavković, Joviša M. (2017). Stanovništvo Dragačeva. Guča: Biblioteka opštine Lučani. ISBN 978-86-88197-29-8. 
  4. ^ a b v Marinković, Radovan M. (1985). Dragačevski zanati i zanimanja. Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Nadgrobni spomenici Dragačeva : katalog izmeštenih i zaštićenih dragačevskih nadgrobnih spomenika u Guči. Kraljevo: Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo. 1984. 
  • Marinković, Radovan M (1985). Dragačevski zanati i zanimanja. Čačak: Litopapir. 
  • Nikolić, Radojko (1989). Kamenorezac Radosav Čikiriz. Gornji Milanovac: Dečje novine. ISBN 86-367-0306-9. 
  • Dudić, Nikola (1995). Stara groblja i nadgrobni belezi u Srbiji. Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture; Prosveta. ISBN 978-86-80879-07-9. 
  • Nikolić, Radojko (1998). Nikolić Radojko, Kamenoresci narodnog obraza: kamenorezaštvo i kamenoresci zapadne Srbije. Čačak: Litopapir. 
  • Dragačevo : naselja, poreklo stanovništva, običaji. Beograd: Službeni glasnik : SANU. 2010. ISBN 978-86-519-0718-3. 
  • Stojić, Nikola Nika (2011). Dragačevski epitafi : zapisi sa nadgrobnika i krajputaša (2. dopunjeno izd.). Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv. ISBN 978-86-80609-45-4. 
  • Slavković, Joviša M. (2017). Stanovništvo Dragačeva. Guča: Biblioteka opštine Lučani. ISBN 978-86-88197-29-8. 
  • Nikolić, Radojko (2018). Kamena knjiga predaka: o natpisima sa nadgrobnih spomenika zapadne Srbije (PDF) (2. dopunjeno izd.). Čačak: Narodni muzej. ISBN 978-86-84067-63-2. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]