Etelbrek

Koordinate: 49° 51′ S; 6° 06′ I / 49.85° S; 6.10° I / 49.85; 6.10
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Etelbrek
luks. Ettelbréck nem. Ettelbrück
Gradska kuća
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Luksemburg
OkrugOkrug Dikirh
KantonKanton Dikirh
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 7.714 (2.009)
 — gustina508,2 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate49° 51′ S; 6° 06′ I / 49.85° S; 6.10° I / 49.85; 6.10
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina192-382 m
Površina15,18 km2
Etelbrek na karti Luksemburga
Etelbrek
Etelbrek
Etelbrek na karti Luksemburga
Veb-sajt
ettelbruck.lu/

Etelbrek (luks. Ettelbréck, nem. Ettelbrück) je grad u Luksemburgu.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Etelbrek je opština sa gradskim statusom u centralnom Luksemburgu, pripada Kantonu Dikirh i Okrugu Dikirh. Grad se nalazi na mestu gde se spajaju tri reke: Sauer, Vark i Alzet. Ova lokacija je od Etelbreka napravio veliki transportni centar za zemlju odmah posle grada Luksemburga.

Prostire se na 15.18 km2. Prema popisu iz 2001. godine grad Etelbruk ima 7.344 stanovnika. Prema proceni 2009. ima 7.714 stanovnika.

Poreklo imena[uredi | uredi izvor]

Ime Etelbrek datira od invazije Atile 451. na Zapadno rimsko carstvo. Atila i njegova vojska su sagradili most ("Bruck") preko reke Alzet blizu grada Širen. U lokalnom jeziku varijanta Atilinog imena je bilo "Ettel" pa spojeno sa imenom mosta ("Bruck") nastao je naziv Etelbrek.

Drugi svetski rat, Okupacija i sloboda[uredi | uredi izvor]

Nacistička Nemačka je okupirala Etelbrek 10. maja 1940. godine.

Američke snage prve su oslobodile grad 11. septembra 1944, ali je Nemačka ponovo preuzela grad 16. decembra 1944. tokom Ardenske bitke. Američke trupe predvođene generalom Džordž S. Patonom na Božić, 25. decembra 1944. konačno su oslobodile Etelbruk od nacističke okupacije. Jedan od glavnih trgova u gradu nosi naziv Patonov trg.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Memorijalni muzej Džordž S. Patona nalazi se u gradu u čast generala koji je oslobodio grad. U muzeju se čuvaju fotografije, uniforme, oružja i dokumenata iz perioda nemačke okupacije Luksemburga (maj 1940 do septembra 1944). Muzej je otvoren 7. jula, 1995, i predstavlja glavnu turistička atrakcija u gradu.

U gradu postoji crkva koja je obnovljena 1849. godine. U crkvi se nalaze nadgrobni pomenici koji datiraju još iz 15. veka.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Popis 15. februara 2001:

Nacionalnost Populacija %
- Luksemburžani 4.389 59,76%
- Portugalci 1.611 21,94%
- Francuzi 159 2,17%
- Italijani 274 3,73%
- Belgijanci 142 1,93%
- Nemci 106 1,44%
- Jugosloveni 236 3,21%
- Ostali 427 5,81%

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]