Pređi na sadržaj

Ehternah

Koordinate: 49° 49′ S; 6° 25′ I / 49.81° S; 6.41° I / 49.81; 6.41
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ehternah
luks. Iechternach, nem. Echternach
Pogled na grad
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Luksemburg
OkrugOkrug Grevenmaher
KantonKanton Ehternah
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 4.877 (2.009)
 — gustina238 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate49° 49′ S; 6° 25′ I / 49.81° S; 6.41° I / 49.81; 6.41
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina154-393 m
Površina20,49 km2
Ehternah na karti Luksemburga
Ehternah
Ehternah
Ehternah na karti Luksemburga
Veb-sajt
echternach.lu

Ehternah (luks. Iechternach nem. Echternach) je grad u Luksemburgu.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Ehternah je opština sa gradskim statusom u Luksemburgu, glavni grad Kantona Ehternah i deo je Okruga Grevenmaher. Nalazi se u istočnom Luksemburgu, na granici sa Nemačkom. Reka Sauer koja protiče kroz grad razdvaja Luksemburg od Nemačke.

Prostire se na 20.49 km2. Prema popisu iz 2001. godine grad Ehternah ima 4.610 stanovnika. Prema proceni 2009. ima 4.877 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Rimska vila u Ehternahu, otkrivena 1975, smatra se da je najveća severno od Alpa.

Ehternah je rastao i razvijao se uz zidine Eternaške opatije, koju je 698. godine osnovao Sveti Vilibrord. On je bio monah koji je postao prvi episkop u Utrehtu i radio na tome da pokrsti Frize. Kao episkop upravljao je manastirom sve do svoje smrti 739.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Postoje dve glavne crkve u Ehternahu. Prva je Eternaška opatija, a druga je manja crkva Svetog Petra i Pavla. U gradu postoji i muzej praistorije.

Od 1975. godine Ehternah je domaćin međunarodnog muzičkog festivala koji se održava svake godine u maju i junu.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Popis 15. februara 2001:

Nacionalnost Populacija %
Luksemburžani 2.817 61,11%
- Portugalci 1.149 24,92%
- Francuzi 131 2,84%
- Italijani 43 0,93%
- Belgijanci 77 1,67%
- Nemci 164 3,56%
- Jugosloveni 37 0,80%
- outros 192 4,16%


Galerija[uredi | uredi izvor]


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]